Zdrav osmijeh pomaže nam da živimo dug, dobar i srećan život. Ali baš kao i naša tijela, naši zubi podliježu promjenama kako godine prolaze. Šta se tačno dešava sa zubima kako starimo? I šta možemo učiniti da osigurate da naš osmijeh traje dugotrajno?
Prvo, od čega se sastoje zubi?
Kruna zuba prekrivena je tvrdim emajlom koji okružuje mekši, smeđi dentin koji štiti pulpu smještenu u centru.
Emajl je kompleksno tkanje krhkih struktura poput košnica koje reaguju sa svjetlom kako bi zubi izgledali blistavo.
Dentin ispod emajla čini veći dio krune i korijena zuba, sastoji se od kolagena, minerala, vode i proteina. Kolagenske niti su isprepletene kako bi se rastezale i vraćale u prvobitni položaj, sprječavajući pucanje i lomljenje zuba kada žvaćemo.
Pulpa sadrži krvne žile i nerve koji komuniciraju sa ostatkom našeg tijela.
Ugrađene u minerale dentina i kolagena su male, međusobno povezane tubule koje formiraju specijalizovane ćelije zvane odontoblasti koje se smještaju oko pulpe, nakon što se naši zubi potpuno formiraju, piše Science Alert. Svaki zub sadrži ograničeni broj odontoblasta, za razliku od stalno obnavljajućih posebnih ćelija kostiju.
Kako se naši zubi mijenjaju s godinama?
Nesposobni za obnavljanje, naši zubi postaju krhki i podložni pucanju jer dentin gubi svoju elastičnost.
Ovo je češće kod zuba sa postojećim linijama pukotina, velikim plombama ili tretmanima kanala korijena.
Vremenom, spoljašnja površina emajla postaje tanja, otkrivajući relativno neproziran dentin koji tamni kako starimo.
Dentin tamni jer se kolagensko tkanje stvrdnjava i smanjuje, a tečnost u tubulama se puni mineralima.
Odontoblasti i dalje formiraju dentin unutar zuba kako bi smanjile prozirni prostor pulpe. Povećanje dentina čini naše zube neprozirnim i izoluje ih od toplih i hladnih senzacija. Zato su rendgenski snimci korisni za otkrivanje šupljina koje možda ne osjećamo.
Čestice hrane i pića ispunjavaju mikro-prostore i fine pukotine koje se pojavljuju sa godinama duž emajla i dale izazivaju diskoloraciju i ostavljaju mrlje. Ovih mrlja lako se možete riješiti putem izbjeljivanja zuba.
Kako još možete produžiti život svojih zuba i osvijetliti svoj osmijeh?
Evo sedam savjeta stručnjaka koji će pomoći da izbjegnete propadanje zuba:
Izbjegavajte nepotrebne sile
Izbjegavajte da uz pomoć zuba držite stvari poput alata ili otvarate pakovanja. Preduzmite mjere kako biste izbjegli sile poput škripanja i stiskanja zuba nošenjem noćne zaštite.
Ako imate velike plombe ili zube koji su prošli kroz tretman kanala korijena, razgovarajte sa stomatologom o specifičnim materijalima za plombe ili krunama koje mogu zaštititi zube od pucanja ili lomljenja.
Podijelite opterećenje
Ako vam nedostaju kutnjaci ili pretkutnjaci, ravnomjerno raspodijelite žvakanje kako biste spriječili preopterećenje preostalih zuba.
Zamijenite izgubljene zube mostovima, implantatima ili dobro prilagođenim protezama kako biste podržali žvakanje. Redovno provjeravajte proteze kako biste osigurali da dobro prianjaju, a mijenjajte ih barem na svakih deset godina.
Sačuvajte svoj emajl
Smanjite dalji gubitak emajla i dentina odabirom četkica sa mekim čekinjama i neabrazivnim pastama za zube.
Neki izbjeljivači mogu biti abrazivni, što može oštetiti površinu zuba. Ako niste sigurni, koristite paste za zube koje su označene kao “osjetljive/senzitivne”.
Smanjite izloženost kiselini u hrani (poput limuna ili jabučnog sirćeta) ili bolestima (refluks ili povraćanje) gdje god je moguće kako biste očuvali emajl i spriječili eroziju.
Poboljšajte svoju pljuvačku
Pljuvačka štiti od napada kiseline, ispire zube i ima antibakterijska svojstva za smanjenje erozije i karijesa (stvaranje šupljina).
Pljuvačka je takođe važna je nam pomaže da žvaćemo, gutamo i govorimo.
Trebalo bi uzeti u obzir da se kvalitet i količina naše pljuvačke smanjuje zbog promjena koje donosi starenje u našim pljuvačnim, kao i zbog određenih ljekova propisanih za upravljanje khoničnim bolestima poput depresije i visokog krvnog pritiska.
Razgovarajte sa ljekarom o drugim opcijama kad su u pitanju ljekovi, kako biste poboljšali svoju pljuvačku ili upravljali bolestima gastroezofagealnog refluksa kako biste spriječili eroziju.
Liječite bolesti desni
Estetski, liječenje bolesti desni (parodontitis) smanjuje povlačenje desni koje obično otkriva relativno tamne korijene zuba koji su podložniji stvaranju šupljina.
Spriječite starenje ćelija
Starenje ćelija je proces koji mijenja DNK u našim ćelijama kako bi se smanjila naša sposobnost odupiranja fizičkom, hemijskom ili biološkom oštećenju.
Starenje ćelija podstiče stvaranje novih karcinoma, širenje postojećih karcinoma i pojavu hroničnih bolesti poput Alchajmerove, dijabetesa, osteoporoze i srčanih bolesti.
Možete spriječiti oštećenje ćelija upravljanjem promijenom životnog stila, tako što ćete se riješiti pušenja, nekontrorolisanog dijabetesa i hroničnih infekcija poput bolesti desni.
Prilagodite se i zatražite pomoć
Starenje može uticati na našu kogniciju, spretnost ruku i vid kako bismo spriječili da peremo zube i desni onako kako smo to nekada mogli.
Ako se pronalazite u opisanom, razgovarajte sa stomatologom, koji će vam pomoći da očistite zube i preporučiti proizvode i alate koji odgovaraju vašoj situaciji i sposobnostima.
Ako još niste pronašli stomatologa koji bi se redovno brinuo o vašim zubima, na našem portalu možete pronaći spisak ordinacija iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske koje preporučujemo.
