Dentinska preosjetljivost (DH), poznatija kao osjetljivi zubi, odnosi se na vrstu zubnog bola. Nelagodnost obično nastaje usljed izloženosti dentina koji reaguje na toplotu, hladnoću, dodir, pritisak ili kiselu hranu. DH može imati mnogo uzroka i često se može liječiti promjenama u režimu oralne higijene osobe.
Zubi su tvrde strukture u ustima koje pomažu pri grizu i žvakanju. Zubi se sastoje od četiri različita zubna tkiva, od kojih je jedno dentin. Dentin pretežno pomaže u strukturi zuba, a takođe pomaže u prenošenju osjećaja sa zuba.
Pošto dentin sadrži nervno tkivo, on je osjetljiv na stimuluse kao što je temperatura. DH je jedan od češćih stomatoloških problema koje osoba može iskusiti. U ovom članku ćemo razgovarati o tome šta uzrokuje DH, simptomima na koje treba obratiti pažnju i dostupnim opcijama liječenja.
Definicija
DH opisuje kratke, oštre, intenzivne navale bola i nelagodnosti koje potiču iz zuba kao odgovor na određene stimuluse. Nastaje kada se gornji zaštitni slojevi zuba, gleđ i cement, troše i otkrivaju dentin. Dentin ima ulogu u podržavanju strukture zuba, a takođe pomaže u prenošenju senzacija u mozak.
Ovo pomaže da se spriječi da osoba previše grize hranu koja može oštetiti njihove zube. Da bi pomogao u prenošenju ovih senzacija, dentin sadrži tubule sastavljene od nervnih vlakana. Bez zaštitnog sloja, ovi tubuli su podložni različitim stimulansima, kao što su temperatura i pritisak, koji mogu izazvati osjetljivost i bol. DH je vrlo često stomatološko stanje i može imati mnogo potencijalnih uzroka.
Stomatološki stručnjaci primjećuju da DH može biti veoma bolan i može uticati na kvalitet života osobe izazivajući probleme sa jelom, pićem, a ponekad čak i govorom. Međutim, dostupne su mnoge opcije liječenja koje pomažu u ublažavanju simptoma.
Simptomi
Ljudi sa DH obično doživljavaju bol i osjetljivost na stimuluse koji su generalno bezopasni. Na primjer, blagi dodir, blage temperature i određene hemikalije mogu izazvati kratke, oštre napade bola koji mogu uticati na svakodnevne aktivnosti kao što su jelo, piće, govor i pranje zuba. Uklanjanje stimulusa sa područja zuba obično će ublažiti simptome.
Simptomi DH mogu uključivati:
*osjetljivost na tople ili hladne temperature
*kratke, intenzivne navale bola kada jedete ili pijete toplu ili hladnu hranu i piće
*bol i osjetljivost pri dodiru ili pritisku na područje zuba
*nelagodnost prilikom upotrebe određenih oralnih proizvoda, kao što su abrazivna pasta za zube ili vodica za ispiranje usta
*preosetljivost na kiselu ili slatku hranu i piće
Uzroci i faktori rizika
Izlaganje dentina i dentinskih tubula uzrokuje pojavu DH. Ovo često može biti rezultat:
*karijesa
*preloma zuba
*istrošene plombe ili zubna gleđ
*bolesti desni
*povlačenje desni
Potencijalni faktori rizika za izloženost dentinu mogu uključivati:
*preteško pranje zuba, što dovodi do habanja zuba i desni
*konzumiranje kisele hrane i pića, što može dovesti do erozije zaštitne zubne gleđi i cementa
*smanjivanje ili povlačenje desni, što može nastati prirodno ili usljed bolesti desni
*škrgutanje zubima, koje može istrošiti površinu gleđi
*korišćenje abrazivnih oralnih proizvoda kao što su pasta za zube ili proizvodi za izbjeljivanje
Dijagnoza
Može biti teško dijagnostikovati DH, jer simptomi mogu biti veoma slični onima kod drugih stomatoloških stanja koja uzrokuju bol kod osobe. Da bi dijagnostikovao DH, stomatolog će obaviti klinički pregled i pregledati punu medicinsku i stomatološku istoriju osobe. Tipično, pregled će uključivati identifikaciju mjesta izloženosti dentinu i izvođenje testa stimulacije da bi se utvrdilo da li osoba ima DH ili diferencijalnu dijagnozu.
Stomatolog može zatražiti od pojedinca da pruži određene informacije, kao što su:
*gdje je mesto nelagodnosti
*koliko često se javlja bol
*da li se bol povlači kada osoba ukloni stimulus koji ga izaziva
*jačinu bola, koristeći skalu bola
Tretman
Postoji nekoliko različitih tretmana dostupnih za DH. Stomatolog može prvo da savjetuje lijek koji osoba može da isproba kod kuće. Ovo može uključivati upotrebu paste za zube koja smanjuje osjetljivost. Ovi proizvodi sadrže sastojke koji mogu spriječiti neprijatne senzacije da dođu do nerava. Obično će biti potrebno nekoliko aplikacija prije nego što osoba primijeti smanjenje osetljivosti.
Osoba, takođe, može razmisliti o pokušaju nekih kućnih lijekova za ublažavanje simptoma. Pouzdani izvor sugeriše da propolis može pomoći u lečenju DH. Propolis je prirodna smolasta mješavina koju proizvode pčele. Iako neki dokazi ukazuju da bi to moglo pomoći u desenzibilizaciji, dalja istraživanja su i dalje neophodna da bi se ovo istražilo.
Ostali tretmani koje stomatolog može ponuditi moraće da se odvijaju u stomatološkoj ordinaciji. Neki od njih mogu uključivati:
*Fluoridni gel: Ova opcija djeluje tako što jača zubnu gleđ i smanjuje prenos senzacija na nerv.
*Krunica, punjenje ili vezivanje: Ove tehnike pokrivaju, popunjavaju ili popravljaju pukotine i praznine u zubima, pokrivajući sve izložene nerve.
*Presađivanje zubnog tkiva: Ako je osjetljivost posljedica povlačenja tkiva desni iz zuba, presađivanje desni će popraviti desni i zaštititi korijen zuba.
*Terapija korijenskog kanala: U teškim i upornim slučajevima DH, stomatolog može preporučiti terapiju korijenskog kanala.
Liječenje DH može biti dug proces, jer osjetljivost može potrajati da se riješi. Ako bira nehiruršku opciju, osoba će možda morati da prisustvuje na nekoliko terapija prije nego što osjeti bilo kakav značajan efekat.
Prevencija
Postoji nekoliko načina na koje osoba može pokušati da spreči pojavu DH. Neki predlozi mogu uključivati:
*Temeljna oralna higijena: Redovno pranje zuba bilo pastom za osjetljive zube ili pastom koja sadrži fluor, koncem i nježnim vodicama za ispiranje usta može pomoći osobi da izbjegne bolesti desni i druga stanja oralnog zdravlja koja mogu dovesti do DH.
*Pravilno četkanje zuba: Možda bi bilo bolje četkati malim, kružnim pokretima četkom sa mekim vlaknima. Pored toga, ljudi bi trebalo da mijenjaju četkicu za zube otprilike svaka 2-3 mjeseca, ili čim se istroši, i da peru zube noću i bar još jednom tokom dana.
*Ne perite zube odmah nakon jela: Osoba treba da pokuša da sačeka najmanje 1 sat nakon jela prije nego što opere zube, jer određena hrana i pića mogu omekšati zubnu gleđ.
*Izbjegavanje hemijskih proizvoda: Određeni stomatološki proizvodi mogu sadržati abrazivne hemikalije koje mogu da oštete zube i desni. Osoba treba uvijek da provjeri sastojke bilo kog stomatološkog proizvoda prije upotrebe i da se konsultuje sa stomatologom prije upotrebe bilo kakvih proizvoda za izbjeljivanje ili beljenje.
*Izbjegavanje određene hrane i pića: Neke namirnice i pića mogu erodirati zubnu gleđ. Osoba će možda željeti da ograniči ili izbjegne gazirana pića, voćne sokove, hranu sa visokim sadržajem šećera i alkohol. Ako pojedinac konzumira ove namirnice, preporučljivo je pokušati da ih jede samo u vreme obroka.
*Zakazivanje stomatoloških pregleda: Osoba treba redovno da posećuje stomatologa, jer će oni moći da pomognu u njezi zuba i oralnoj higijeni. Na primjer, ako osoba škrguće zubima, stomatolog može savjetovati da li će možda morati da nosi štitnik za zube noću.
Rezime
DH, takođe poznat kao osetljivi zubi, je uobičajen stomatološki problem. Opisuje kratak, oštar bol koji nastaje zbog izloženog dentina kao odgovora na određene stimuluse, kao što je temperatura.
Dentin je jedno od četiri zubna tkiva koja čine zube. Pomaže u održavanju strukture zuba i takođe igra ulogu u prenošenju senzacija u mozak.
Mnogi različiti stomatološki problemi, kao što su karijes ili povlačenje desni, mogu dovesti do dentinske preosjetljivosti. Stomatolog može postaviti dijagnozu DH nakon kliničkog pregleda i dati smjernice za liječenje i prevenciju simptoma. Obično to može uključivati promjene u rutini oralne higijene osobe. U težim slučajevima, stomatolog može izvršiti proceduru za smanjenje osjetljivosti.
Izvor: Dental Today
