Prof. dr Danimir Jevremović je već odavno prepoznat kao jedan od predvodnika u regionu kad je u pitanju digitalna stomatologija. Zato nije bilo čudno što je ovaj umjetnik stomatologije, kako ga neki zovu, čovjek koji je završio Stomatološki fakultet 2001. sa prosječnom ocjenom 10,00 kao najmlađi i najbolji diplomac Univerziteta u Beogradu, vodio radionicu baš na temu digitalne stomatologije na nedavno održanom Međunarodnom kongresu doktora stomatologije u Foči.
„Zadovoljstvo mi je što sam se našao u Foči, na ovom izvanrednom skupu, koji okuplja neke od najboljih stomatologa iz cijelog regiona, ali i šire. Naša radionica se bavi digitalnom stomatologijom, jer u pitanju je novost u svijetu i kod nas koja pruža ogromne mogućnosti, kako za istraživačke, tako i terapeutske svrhe“, rekao je on tom prilikom za portal Stomatologija.me
Koliko je digitalna stomatologija važna tema pokazalo je i veliko interesovanje za pomenutu radionicu. Kako je otkrio prof. dr Jevremović, specijalista stomatološke protetike koji predaje na Stomatološkom fakultetu u Pančevu, prvobitni plan je da radionica ima šest učesnika, ali se taj broj morao proširiti na 14 kako bi se našao prostor za sve zainteresovane. Ugledni stručnjak je izrazio zadovoljstvo što se veliki broj mladih, ali i oni koji su već duže u struci interesuju za nova saznanja i međusobno povezivanje.
Stomatološki radovi na Zapadu se razlikuju od naših samo po cijeni
Kad se pomenu nove tehnologije, obično zamišljamo kako je „razvijeni Zapad“ daleko ispred nas sa prostora bivše Jugoslavije, ali kad je u pitanju digitalna stomatologija, prof. dr Jevremović smatra da to nije baš tako.
„Mislim da što se tiče ‘razvijenog Zapada’ mi se možemo nazvati ‘razvijenim Balkanom’, jer zaista što se tiče same aparature, ona je veoma prisutna na našim tržištima, a ono što mogu iz ličnog iskustva da kažem je da smatram da su naši stomatolozi zaista jako dobri, izuzetno manuelno spretni, a i dovitljivi u situacijama u kojima je to potrebno. Tako da bih, malo neskromno, mogao reći da smo makar u ravni, ako ne u nekim elementima i ispred Zapada“, uvjeren je prof. dr Jevremović.
Srpski stručnjak kaže da je bio u prilici da vidi brojne radove sa Zapada i uporedi ih sa ovdašnjim.
„Oni se veoma razlikuju – po cijeni. Ali ne i po kvalitetu. Gledali smo puno radova koji su došli sa Zapada, naravno imate i tamo vrhunskih i onih koji možda nisu najbolji, kao što i kod nas imate stomatologe koji više ulažu u sebe, imaju možda malo bolje radove, do onih koji su radili kako odgovara pacijentu, ali bi možda mogli biti malo bolji. Dobrih i loših stomatologa ima i na Zapadu i kod nas , ali je činjenica da naši stomatolozi imaju neki faktor X koji ih uvijek vodi ka tome da osmijesi naših pacijenata budu nekako posebno interesantni. Zato mnogi sa Zapada dolaze baš ovdje kod nas da bi dobili neku ljepotu koju tamo nisu mogli“, naglašava on.
Digitalna stomatologija će u budućnosti još napredovati
Prof. dr Jevremović je uvjeren da nas tek čekaju uzbuđenja kad je u pitanju digitalna stomatologija, te da to više nije nešto skroz novo, već polako postaje nešto uobičajeno.
„Digitalna stomatologija napreduje svakodnevno, mi se već ne nalazimo na početku puta, ne ulazimo u voz koji tek kreće, nego se nalazimo u vozu koji je već uveliko zahuktao na svom putu ka budućnosti. Prema tome, digitalna stomatologija je sadašnjost, ona je dio stvarnosti i ona će u budućnosti samo dalje i dalje napredovati. Tako da od jedne male nadoknade kakva je ona bila prije dvadesetak godina koju smo mogli da napravimo preko malih mostića od prije desetak godina mi smo sada u situaciji da imamo velike mostove, kompletne rekonstrukcije , totalne proteze, CAD/CAM mašine za frezovanje… Dakle, danas smo došli u čitav dijapazon razvoja digitalne stomatologije koji će nam tek omogućiti da ona bude praktično jedini i najbolji način izrade nadoknada za naše pacijente. Ono što je jako bitno je da se digitalna stomatologija može povezati sa pacijentom, sa njegovim slikama, na neki način i sa njegovim osjećanjma, čak i sa razmišljanjima pomoću određenih algoritama, tako da možemo da predvidimo način izrade nadoknada da odgovaraju svakom pojedinačnom pacijentu puno bolje nego što smo mogli to ranije“, zaključio je profesor.
