Sve je više digitalnih ordinacija na Balkanu, stomatolozi spremni da ulože i više od kolega na Zapadu

- Advertisement -

Winterplant simpozijum koji je nedavno održan na Jahorini okupio je neke od najeminentnijih stomatoloških stručnjaka iz regiona. Jedan od njih je i Luka Stojić, zagrebački stomatolog iz ordinacije DentA centar koji je prisutnima održao predavanje zajedno sa Igorom Galićem, a za portal Stomatologija.me je pričao digitalizaciji u svijetu i kod nas, dentalnom turizmu, razlici između rada u državama članicama EU i onima koje to još nisu, te novim trendovima u stomatološkom biznisu.

O čemu ste govorili na Winterplantu?

Danas smo moj kolega zubni tehničar Igor Galić i ja držali predavanje o implantoprotetskoj rehabilitaciji i korišćenju digitalnih alata koji nam olakšavaju rad u svakodnevnoj praksi. Pa smo prezentovali par svojih kliničkih slučajeva, kako bi pokazali polaznicima Kongresa kako to funkcioniše na dnevnoj bazi u jednoj normalnoj klinici sa jednom normalnom laboratorijom, onako kako mi radimo svaki dan.

Koliko su stomatolozi spremni da prihvate nova znanja?

Spremni su, to ide polako i upravo smo u našem uvodnom dijelu predavanja pokazali neke brojke koliko je to u svijetu zastupljeno, koliki je udio digitalnih ordinacija u svijetu, pa se lijepo vidi da je u Americi, Kanadi, Australiji, Skandinaviji to praktično i do 40 odsto, dok ovo naše područje se vrti oko brojke od 7 do 10 odsto, ali iz godine u godinu je taj broj sve veći.

Koliko stomatologu koji želi da napreduje digitalizacija može da pomogne u praksi?

Može svakako zato što će mu olakšati prije svega planiranje, komunikaciju sa laboratorijom, ali i između stručnih djelova njegovog tima, dakle sa hirurgom, paradontologom, protetičarem… Takođe olakšava i komunikaciju sa pacijentom. Sa druge strane, sve se vidi unaprijed, sve je dostupno u tim programima, ako se uzme snimak pacijenta, CBCT i njegov otisak, u planiranju je sve mnogo, mnogo jasnije i predvidjećete možda neke probleme koji bi se inače desili tek kad hirurg otvori i ustanovi da je potreban još jedan zahvat ili nešto slično, to se sad sve može predvidjeti unaprijed i to znatno olakšava. Jedini problem je možda cijena tih sprava danas, zato i mislim da u ovom dijelu Evrope to ide nešto sporije nego na Zapadu. Ali ljudi su ovdje spremni, čini mi se, da odvoje i veći dio kolača za to, nego što su na Zapadu gdje je to po njihovom standardu to znatno manji udio nego kod nas. Ima i ovdje ordinacija koje su već dosta digitalizovane, ovim mlađim generacijama je to normalno, dok je starijoj generaciji stomatologa to možda malo teže prihvatiti, ali ide se i u tom smjeru lagano.

Budući da je Hrvatska u Evropskoj uniji, kakva je razlika u stomatologiji u odnosu na ostale zemlje regiona?

Nama je olakšano, zato što se uz pomoć raznih programa, novca iz Evropske unije veliki broj ordinacija digitalizovao. Velike klinike su povukle novac iz EU fondova i na taj način sebe opremile raznim alatima, softverom, hardverom. U regionu to ide malo teže, sve ostaje na individualnim kapacitetima pojedinih ordinacija. Naravno, sve je u skladu i sa platežnom moći pacijenata, jer na kraju se sve svodi na neku prostu matematiku: koliko možeš da uložiš, da bi to dobio nazad. Ali ja isto tako vjerujem da će i ovdje toga, pogotovo sa približavanjem BiH Evropskoj uniji, biti sve više. Nama je lakše jer je i standard veći i imamo veći udio stranih pacijenata koji podižu platežnu moć. U Srbiji i BiH vidim da ima ordinacija koje ulažu, ide to nešto sporije, ali je neminovnost da će to doći.

Koliko je razvijen dentalni turizam u Hrvatskoj, ima li još prostora za napredak?

Uvijek ima prostora za napredovanje. Ali ono što se sad dešava u Hrvatskoj, to je sljedeći korak u čitavom tom razvoju dentalnog turizma – ulaze velike osiguravajuće kuće koje kupuju poliklinike i ukrupnjuju sve pod jednim krovom. Sad je u Hrvatskoj recimo jedan fond uzeo par najvećih ordinacija koje rade sa velikim brojem pacijenata. To su specijalni ugovori gdje vlasnici tih ordinacija pristaju da će ostati da rade recimo još pet godina i garantuju za te brojke, a poslije tog perioda oni mogu izaći iz toga, a taj fond postaje kompletan vlasnik ordinacija. Oni su uzeli jedno šest, sedam ordinacija koje su po meni među jačim u Hrvatskoj, pod jedan krov. Sad će sve to reorganizovati, imaće centralizovanu nabavku, centralizovanu laboratoriju i onda će se to vjerovatno prodati nekome. Čuo sam da ulaze uskoro kompanije koje su već jake u Engleskoj i Americi. Ništa se tu ne dešava što se već nije desilo recimo u Americi gdje je udio tih dentalnih centara sve veći. Neću reći da odumiru male, privatne ordinacije, ali njihov udio je u globalizaciji sve manji. Sve više se ide na te veće poliklinike koje su dio korporacija.