Bolesti zuba i usta mogu podstaknuti bolest i drugih, udaljenih organa. Takođe, promjene na zubima i u usnoj duplji, mogu biti prvi pokazatelj neke sistemske bolesti pa zato, zubaru ne treba ići samo kada problem postoji već i na preventivne preglede. Zdravlje zuba i usta ne treba posmatrati kao zasebni segment jer zdravlje cijelog organizma u mnogome zavisi od stanja usne duplje.
Osjetljivost zuba
Povećana osetljivost zuba postoji ukoliko su samo gutljaj hladnog pića, zalogaj kiselog ili saltkog jela dovoljni da osjetite bolno probadanje. Bol je neugodan i često jak ali, nema razloga za paniku. Stomatolozi procjenjuju da se sa ovim problemom suočava čak 50 odsto njihovih pacijenata, najčešće između 30. i 40. godine života. Povećana osjetljivost zuba nije uvijek povezana sa karijesom i lošom higijenom. Najčešći uzrok je oštećenje zubne gleđi.
Dentin, sloj koji se nalazi ispod zubne gleđi, prošaran je uskim kanalićima koji su ispunjeni tečnošću koja predstavlja neku vrstu veze između spoljne površine i unutrašnje strukture zuba. Kada dođe do oštećenja zubne gleđi, nadražujuće supstance (kiselo, slatko, hladno, vruće..), uzrokuju stezanje ili širenje tečnosti u ovim kanalićima što deluje nadražujuće na nervne završetke i javlja se bol.
Do oštećenja zubne gleđi nadolazi usled nepravilnog pranja zuba, kada se četkicom prave previše snažni ili vodoravni potezi.
Takođe, zubnu gleđ može oštetiti i konzumiranje kisele hrane kao i brojni drugi činioci.
Povlačenje desni, koje imaju zaštitnu ulogu, uzrokuje pojavu povećane osjetljivosti zuba. Kada se desni povuku, dentin ostaje nezaštićen i postaje preosjetljiv. Nije rijetkost da bol uzrokuje čak i samo udisanje hladnog vazduha.
Promjena boje zuba
Prirodno, zubi mogu imati sivkastu ili žućkastu nijansu ali, i bijeli zubi mogu poprimiti žućkasti ili sivkasti ton. To se najčešće dešava kao posledica pušenja, konzumiranja neke hrane, kafe, alkoholnih i bezalkoholnih napitaka.
Najveći neprijatelj zdravlja zuba i usta je pušenje.
Najmanje što pušači mogu da očekuju su žute mrlje. Pod uticajem sastojaka dima, nastaju naslage kamenca, poremećaj sastava flore, loš dah, rane teže zarastaju itd. Istraživanja su pokazala da je rizik od gubitka zuba, kod pušača čak šest dio sedam puta veći u odnosu na nepušače. Ovakva statistika pripisuje se povećanom oboljevanju desni kod pušača. Takođe, rezultati liječenja parodonta su slabiji kod pušača.
Bijele mrlje na zubima
Bijele mrlje mogu nastati usled demineralizacije zuba, ali i loše higijene. Do demineralizacije može doći usled promena na nivou ćelija koje stvaraju zubnu gleđ, što se najčešće dešava u ranom djetinjstvu kao i usled konzumiranja pića koja sadrže dosta šećera i velike su kiselosti (gazirana pića, voćni sokovi, energetski napici..).
Karijes, najčešće oboljenje zuba
Karijes je najčešće oboljenje zuba. Može se javiti u najranijem detinjstvu i podjednako pogađa i mliječne i trajne zube. Karijes se razvija kroz nekoliko faza. Proces počinje oštećenjem zubne gleđi. U ovom stadijumu, bol nije prisutna. Kako proces dalje napreduje, oštećuje se i sloj ispod gleđi, dentin, što se manifestuje bolom u dodiru sa hladnim, toplim, kiselim, slatkim. U narednoj fazi, mikroorganizmi dospevaju do zubne pulpe, sloja koji se nalazi ispod dentina, pa je bol iznenadan i jak.
Daljim oštećenjima kako strukture samog zuba, tako i okolnog tkiva, dolazi do razvoja zapaljenja. Bol je jak i pulsirajuć. Zub postaje žarište, opasno za udaljene organe do kojih mikroorganizmi stižu putem krvotoka. Karijes nije proces koji može spontano da se zaustavi već zahteva intervenciju stomatologa.
Bolesti parodonta
Parodont je tkivo koje učvršćuje zub u koštanoj alveoli. Bolesti parodonta nastaju kombinacijom mehaničkog i bakterijskog djelovanja. Upala kreće od zubnog mesa (gingivitis), a zatim se proširuje u dublje slojeve zbog čega stradaju kolagena vlakna pa zub počinje da se klati i krajnji ishod je njegovo ispadanje. Prvi znaci bolesti su osjećaj svraba, peckanja kao i krvarenje desni. Mogu biti prisutne i bolne senzacije tokom žvakanja kao i neugodan zadah.
Upala trigeminalnog nerva
Nervus trigeminus anatomski pokriva inervaciju gotovo polovine glave. Nerv je parni, lijevi i desni, i ima tri ogranka. Cijela usna šupljina zahvaćena je inervacijom njegove druge i treće grane.
Upala trigeminalnog nerva svrstava se među najboljnija stanja.
Primarni simptom je oštar, jak, sijevajući bol prisutan jednostano. Javlja se u “napadima”, traje po nekoliko sekundi, više puta u toku dana. U početku bol se javlja spontano, a kasnije ga mogu izazvati žvakanje, govor ili dodir lica.
