Umnjaci su treći set kutnjaka smještenih na samom kraju usta. Izgledaju poput prvog i drugog kutnjaka, ali ponekad mogu biti malo manji. Često se nazivaju umnjacima jer su posljednji od 32 stalna zuba koje ljudi imaju, izbijajući između 17. i 25. godine života, kada ste stariji i mudriji.
Možda znate da svakome ne izrastu sva četiri umnjaka. Takođe je poznato i da mnogi ljudi vade umnjake. Zato je opravdano zapitati se – zašto ljudi uopšte imaju umnjake?
Oni koji proučavaju zube kažu da odgovor ima mnogo više veze sa dalekom prošlošću, a malo i sa sadašnjošću.
Jače vilice
Kao što imate mnoge zajedničke karakteristike sa ljudima sa kojima ste povezani, ljudi dijele karakteristike sa njihovom širom porodicom – primatima. Majmuni, gorile i šimpanze takođe imaju umnjake.
Prije nekoliko miliona godina, rani ljudski preci imali su veće vilice i zube nego što ljudi danas imaju. Na primjer, vrsta nazvana Australopithecus afarensis, nadimkom vrsta Lucy po poznatom fosilnom primjerku nazvanom Lucy, živjela je otprilike prije 3 do 4 milijuna godina.
Vilica i zubi jedinke Australopithecus afarensis bili su znatno veći i deblji od naših. Imali su tri velika kutnjaka sa debelim caklinama. Fosilne lobanje nekih od ovih vrlo ranih ljudi takođe pokazuju tragove snažnih žvaćnih mišića.
Promjene u ishrani
Naučnici misle da su snažnije vilice i zubi bili potrebni, jer je hrana koju su jeli rani ljudski preci, poput sirovog mesa i biljaka, bila puno teža za žvakanje nego hrana danas.
Istraživači proučavaju stvari poput povreda i mikroskopskih uzoraka trošenja fosilizovanih zuba kako bi saznali što su izumrli preci mogli jesti.
Današnja hrana puno je mekša nego što je bila u prošlosti, zbog mnogih faktora, uključujući poljoprivredu, kuvanje i skladištenje hrane. Mekša, lakša hrana znači da zubi imaju manje izazovan zadatak.
Kao rezultat toga, vilice modernih ljudi evoluirale su da budu manje, a lica da budu ravnija nego što su bila lica naših izumrlih predaka, jer naši obroci ne zahtijevaju iste velike, oštre zube kakvi su bili njihovi.
S obzirom na ove promjene, koje su se odvijale vrlo sporo tokom miliona godina, treći kutnjaci – umnjaci – danas možda nisu toliko važni kao nekad.
Nedostajući umnjaci
Otprilike 25 odsto ljudi danas potpuno nema barem jedan umnjak, što znači da se uopšte nije formirao. Iako se ljudima povremeno ne razvijaju i drugi zubi, to je mnogo češće kod umnjaka.
Naučnici nisu sigurni zašto je to tako, ali može imati veze sa genima koje nasljeđujete od svojih roditelja. Neki naučnici tvrde da nedostatak umnjaka predstavlja prednost za moderne ljude sa manjim vilicama. Lakše je uklopiti manje zube u manju vilicu.
Ponekad, zbog nedostatka prostora, umnjaci se mogu zaglaviti unutar vilice i nikada se potpuno ne izdižu – ili se izdižu samo djelimično.
Takozvani zarobljeni umnjak češći je u donjoj vilici nego u gornjoj. U slučajevima kada umnjaci izlaze samo djelimično, ljudi ponekad mogu osjetiti bol, karijes ili upalu desni, zbog čega ih stomatolog može izvaditi.
Međutim, umnjaci obično ne moraju biti uklonjeni ako su potpuno iznikli u usta, pravilno su pozicionirani i zdravi.
Stomatolozi mogu pregledati vaša usta kako bi vidjeli jesu li vam umnjaci prisutni ili pregledati rendgenske slike vaše vilice ako se ti posljednji kutnjaci još nisu pojavili, a sumnjate da su zarobljeni.
Oni vam takođe mogu savjetovati ako se preporučuje ikakav tretman – ili vađenje – za vaše umnjake. U međuvremenu, četkanje barem dva puta dnevno i svakodnevno korišćenje konca pomoći će očuvati zdravlje svih vaših zuba.
izvor: Science Alert
