Umnjaci predstavljalju osme i posljednje zube koji rastu u vilici. Obično niču krajem druge ili u trećoj deceniji života. Predstavljaju evolucijski rep iz vremena kada su ljudima bili potrebni za drobljenje i mljevenje tvrde hrane.
Zbog današenjeg načina života i konzumiranja daleko mekše hrane nego nekad, oni gube svoju svrhu. Kako evolucija favorizuje osobine koje su korisne, tako se polako mijenjala fizionomija ljudske lobanje i lica mijenjala u korist ostalih zuba koje čovjek koristi na svakodnevnom nivou, a na štetu umnjaka, koji su vremenom izgubili svoju primarnu fukciju.
S tim u vezi, prostor u vilici se smanjivao, pa umnjaci danas često izazivaju mnoge probleme u ustima, zbog čega će se većina ljudi u nekom momentu suočiti s njihovim vađenjem.
Koje probleme impaktirani umnjaci mogu izazvati?
Impaktirani zub je onaj koji nije izrastao u puni zubni luk. Najčešći razlog tome su određene fizičke barijere, pa su u najvećem broju slučajeva to upravo umnjaci. Impaktirani umnjaci često uopšte ne probijaju desni i ne izrastaju, ili to čini samo deo zuba. Ovo se u više slučajeva dešava u donjoj, nego u gornjoj vilici.
Impaktirani umnjaci često ne izazivaju nikakve probleme, međutim, u nekim slučajevima dovode do bolova, otoka i upale desni. Zbog manjka mjesta u vilici, mogu izaći krivo u odnosu na druge zube, pa je do njih teško doprijeti tokom higijene usne duplje, što ih čini podložnijim stvaranju karijesa. Umnjaci koji izbijaju, takođe, mogu gurati susjedne zube i praviti “gužvu” u vilici.
Oko umnjaka se, između ostalog, može stvoriti cista, koja ugrožava susjedne zube i vilicu, ili infekcija, koja može izazvati destrukciju vilične kosti. Ukoliko umnjak ne izbije, već nastavi da raste ispod gingive (desni), može pritiskati korijene susjednih zuba i prouzrokovati velike bolove. To se jasno može vidjeti na rendgenskom snimku zuba (ortopana).
Impaktiranu umnjaci mogu davati sljedeće simptome:
*bol u uhu;
*bol u grlu;
*glavobolja;
*nemogućnost otvaranja usta ili bol pri pomjeranju vilice;
*neprijatan zadah;
*bol pri žvakanju i gutanju;
*temperatura;
*uvećanje limfnih čvorova.
Kada je potrebno izvaditi umnjake?
Ukoliko umnjak raste tako da ne narušava zubni niz, nema potrebe za vađenjem, štaviše, najbolje je tretirati ih isto kao bilo koji drugi zub u vilici i pratiti njegovo stanje na redovnim stomatološkim pregledima. Međutim, kada dođe do problema sa umnjacima koji su izbili u lošoj poziciji, djelimično su izbili, ili su pak ostali ispod desni, nerijetko će biti neophodno izvaditi ih. Umnjake je najbolje vaditi dok se korijen zuba i vilica još nisu u potpunosti razvili, a to je oko dvadesete godine života. Ukoliko se to učini kasnije, postoji vjerovatnoća da će oporavak duže trajati jer je tada vilica tvrđa.
U sljedećim slučajevima, vađenje će najverovatnije biti predloženo od strane stomatologa:
Propadanje umnjaka zbog karijesa – zbog svog položaja i nedostupnosti, bakterije i čestice hrane mogu da se zarobe oko umnjaka i prouzrokuju njegovo propadanje ili propadanje susjednog zuba. U tom slučaju su bol i infekcija praktično neizbežni;
Pritisak na druge zube – ukoliko umnjak koji izbija stvara pritisak na druge zube i time ugrožava njihov redosljed, ali i utiče na zagrižaj, potrebno je izvaditi ga, jer bi u suprotnom moglo doći i do erozije drugih zuba;
Upala desni (gingivitis) – ukoliko se dijelovi hrane i bakterije skupe ispod desni umnjaka, one mogu izazvati upalu i infekciju koja se lako može proširiti;
Ciste – kada se stvori cista na mekom tkivu oko impaktiranog umnjaka, ona može da dovede do oštećenja okolnih zuba, ali predstavlja i opasnost po integritet vilice. U ovom slučaju je neophodno izvaditi umnjak, da ne bi došlo do gubitka vilične kosti;
Priprema za izradu protetskih ili ortodontskih aparata – da bi se pacijent pripremio za izradu adekvatnog protetskog ili ortodontskog aparata, potrebno je ukloniti sve umnjake koji se nalaze u vilici koji nisu izbili (do kraja). U suprotnom bi kasnije mogli da izbiju, što bi zahtijevalo izradu novih aparata i dodatne troškove.
Oporavak nakon vađenja umnjaka
Nakon vađenja umnjaka potrebno je držati se određenih smjernica koje će pomoći da oporavak prođe neometano. Važno je pridržavati ih se kako ne bi došlo do komplikacija:
*mirujte nakon zahvata barem 24 sata;
*držite gazu zagriženu na mjestu gde je umnjak bio izmežu 20 minuta i 4 sata, kako bi se spriječilo krvarenje i podstaklo pravljenje ugruška;
*jedite meku hranu, ne previše toplu, hladnu i začinjenu;
*ne ispirajte usta vodom ili sredstvima za ispiranje 24 sata nakon vađenja;
*ne koristite slamčicu i nemojte pušiti;
*nemojte uzimati Aspirin, već se odlučite za Brufen ili Nimulid za smanjenje bola;
*možete stavljati hladne obloge na obraz kako bi ste ublažili neprijatnost;
*ne koristite antibiotike na svoju ruku!
Ukoliko primjećujete da se bol pojačava nakon 48 sati od vađenja, pojavio se otok ili krvarenje, potrebno je otići stomatologu radi procjenjivanja daljih koraka terapije i potencijalnog uvođenja antibiotika, ako je došlo do infekcije.
Da li je vađenje umnjaka neophodno, ako su oni zdravi?
Nekada se smatralo da je vađenje umnjaka preventivno poželjna stvar, a mnogi stomatolozi i dan-danas preporučuju njihovo vađenje. Međutim, u posljednje vrijeme se mnogi maksilofacijalni hirurzi, doktori oralne medicine i protetičari suprotstavljaju ovoj preporuci, i vađenju zdravih zuba, jer će umnjaci možda u budućnosti biti dobri nosači za mostove i proteze.
Zdravi umnjaci takođe podržavaju viličnu kost, sprječavaju njenu resorpciju, te time doprinost prohodnosti disajnih puteva, pa čak i obliku lica. Takođe, ukoliko su zdravi, podržavaju funkciju temporomandibularnog zgloba (TMJ), što pomaže žvakanju i pravilnom zagrižaju. U slučaju da umnjaci rastu normalno i ne ugrožavaju susjedne zube, savjetuje se da se oni ostave u vilici, a vaš stomatolog će vam objasniti najbolji način da održavate njihovo zdravlje. Ukoliko se oni dobro održavaju, mogu biti dugovečni i korisni.
Izvor: Stetoskop
