Tokom 5. Međunarodnog kongres stomatologa u Foči, održan je sastanak predsjednika Komora doktora stomatologije Republike Srpske, Stomatološke komore Srbije, Stomatološke komore Sjeverne Makedonije i Stomatološke komore Federacije Bosne i Hercegovine.
Teme su bile kako riješiti probleme koji muče sve komore, to je prije svega odnosi na zakonske akte i pravilnike koji se tiču stomatologije. Poslije dvije godine bez sastanaka, koje je uslovila pandemija koronavirusa, ovakvi sastanci bi trebalo da postanu redovni.
„Zadovoljstvo nam je bilo što smo imali priliku da ugostimo naše drage prijatelje, predsjednike komora Sjeverne Makedonije, Republike Srbije, Federacije Bosne i Hercegovine. Moram da napomenem da su prije mjesec dana u Republici Srpskoj boravili kolege iz Hrvatske komore dentalne medicine i Stomatološke komore Federacije BiH. Ovi sastanci treba da postanu svakodnevnica i najčešće teme su zakonski akti i pravilnici koji se tiču stomatologije, bez obzira što su zakoni različiti u različitim državama. Postoje određeni pomaci gdje je moguće usaglasiti zakonske akte između svih država, a na dobrobit stomatologije.
Iz razgovora sa predsjednicima ostalih komora, zajedničke muke imamo svi, a to su ugovori sa Fondom. Mali broj zemalja ima te ugovore. Republika Srpska, nažalost, nema, nema Republika Srbija, kolege iz Federacije Bosne i Hercegovine, takođe, nemaju, a na drugoj strani kolege iz Sjeverne Makedonije imaju. Ja ne kažem da će u Republici Srpskoj svako prihvatiti pod tim cijenama da radi, ali mislim da bi to bio jedan način da se uposli veliki broj doktora stomatologije i na taj način bi riješila dva problema, hiperprodukciju, a samim tim i finansiranje stomatološke usluge u privatnim ambulantama. Ne vidim razlog zašto samo javno zdravstvene ustanove imaju tu mogućnost, iako je njima ostavljeno da rade i komercijalni dio posla, pa i posao sa Fondom. Ne vidim razlog zašto Fond ne bi ušao u proces potpisivanja ugovora i sa privatnim stomatološkim ambulantama“, istakao je dr Saša Dabić, predsjednik Komore doktora stomatologije Republike Srpske, za naš portal.
Prije izvjesnog vremena, u Republici Srpskoj je donešen Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Kako ste zadovoljni tim zakonom?
„Kao stomatolog, kao predstavnik Komore mogu reći da sam zadovoljan novim zakonom, u čijoj izradi smo učestvovali, u donošenju onih zakona koji se tiču stomatologije i na dobrobit svih kolega koji se bave stomatologijom. Taj zaklon je dobra priča za nas. Međutim, mišljenja sam da treba ići u poseban zakon, zakon o dentalnoj medicini ili stomatološkoj djelatnosti, kako ga god zvali, jer danas u Republici Srpskoj imate 1.200 stomatologa. Oblast treba zakonski urediti, mislim da se trebamo izdvojiti iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti, napraviti generalno svoj zakon i urediti pravila po kojima će se ponašati stomatološka djelatnost. Čekamo izbor novog ministra zdravlja, saradnja komore sa Vladom Republike Srpske je bila izvanredna, pogotovo mene i bivšeg ministra. Ako neko takav bude novi ministar zdravlja, sve će biti na dobrobit pacijenata. Kao predsjednik Komore, potpredsjednik sam Savjeta za zdravlje, što je za stomatologe odlična stvar, jer svi akti, zakonski i podzakonski, koji ulaze u proceduru i prolaze kroz ministarstvo, prvo prolaze kroz Savjet za zdravlje i to je jedna prilika da stomatolozi ostvare svoj interes kroz donošenje novih zakona“.
Iz ovih razgovora sa kolegama iz ostalih komora, može li se reći da vas more isti problemi?
„Jeste, imamo gotovo iste probleme, a prije svega to je hiperprodukcija kadra. Upisna politika u Republici Srpskoj je katastrofalna. Mogu razumjeti da na jednoj strani imate visokoškolske ustanove koje obrazuju kadar, a na drugoj strani te kolege kada završe fakultet dolaze pod krov Komore i onda su oni jednostavno naša briga. Bojim se da se ne sluša glas Komore, gledajući na upisnu politiku i da se to radi stihijski, koliko god da se pošalje trebovanje iz visokoškolskih ustanova, da se toliko i upisuje. Imao sa razgovor sa pomoćnicom ministra zdravlja u Vladi Republike Srpske, gdje se vodi upisna politika i ona je prosto bila iznenađena sa podacima koje sam joj predočio.
U Republici Srpskoj imate 1.200 stomatologa, a od toga je ove godine u Banjaluci upisano 53 nova studenta, u Foči 30, a trenutno studira 320 studenata u Banjaluci i oko 260 u Foči. Na Zavodu za zapošljavanje je nezaposleno oko 120 stomatologa. Mislim da su ovo posljednji momenti, da je upaljen alarm. Nisam ja za to da se zaustavi program, ali treba više raditi na poboljšanju kvaliteta nastave, a ne na kvantitetu. Imamo iskustvo Medicinskog fakulteta u Foči, koji se okrenuo dolasku stranih studenata.
Ljudi su prepoznali sam fakultet i danas imate 15-tak studenata iz različitih zemalja svijeta i na taj način će fakultet ostati finansijski stabilan. Kada sam govorio o hiperprokuciji kadra, mislio sam na broj studenata koje država finansira. Mi iz privatnog sektora plaćamo porez ovoj državi i to su naši novci. Školovati kadar koji poslije nema zaposljenje, jer je stomatologija specifična, nisu to budući diplomirani ekonomisti ili pravnici, kolege bukvalno poslije nemaju gdje da rade i ne mogu bilo šta drugo da rade. Javne zdravstvene ustanove su, takođe, prepune, zaposlenje u privatnim ustanovama je drugačiji, teži i bukvalno su ti ljudi prepušteni sami sebi i pravimo socijalne slučajeve od kolega“
Problem je nedostatak stomatoloških sestara svuda u regionu. Vi pokušavate da riješite taj problem, na koji način?
„U Republici Srpskoj se školovao kadar u srednjim školama zubno stomatološki tehničar. Na kraju niste imali ni zubnog tehničara ni stomatološku sestru. Kako na jednoj strani imamo hiperprodukciju doktora stomatologije, na drugoj strani imamo nedostatak srednjeg stručnog kadra i to je, u razgovoru sa kolegama iz drugih Komora problem koji i njih muči. Na inicijativu Komore, ove godine je razdvojen smjer i tražili smo da se upiše više stomatoloških sestara i da tržište rada bude taj koji će voditi upisnu politiku i ove godine su prvi put razdvojeni smjerovi, a posljednji put je to bilo, čini mi se, 2014. godine.
Moramo biti svjesni da nam treba minimum četiri godine da bi iškolovali taj kadar. Ne kažemo da će sva ta djeca ostati da upišu fakultet. Neko će otići u inostranstvo, ali ostaće i sestrinskog kadra. Jedna dobra ideja, vezano je za jedna evropski projekat, a profesor dr Dejan Bokonjić je to pominjao, i kao Komora smo to podržali. Ulazimo u zajednički projekat o doškolovavanju sestara medicinskog smjera, odnosno prekvalifikaciju u stomatološke sestre, gdje ćemo moći kroz jednogodišnji program, koji je priznat od evropske unije, moći sebi da školujemo stomatološku sestru po različitim oblastima.
Recimo stomatološku sestru za oralnu hirurgiju, za oblast bolesti zuba, za parodontologiju… Takve sestre će dobijati licencu koja je važeća i u Evropskoj uniji. Program koji će se sprovoditi je jednogodišnji i biće u sklopu privatnih ambulanti, gdje će one moći da vide kako se to radi. Sami provodioci tog programa, pored profesora sa fakulteta, biće i klinički ljekari iz prakse. Mislim da je to jedna dorbra ideja da pokušamo na taj način da dobijemo srednji stručni kadar. Prva godina će biti besplatna i mislim da je pilot projekat nekih desetak, dvadeset polaznika, ali poslije ćemo da vidimo, sve zavisi od interesovanja“, zaključio je dr Dabić.
Copyright Ⓒ, 2022, Gondor produkcija
