Karijes je kompleksna bolest koja zahvata gleđ i dentin zuba. Ovaj proces se odvija sporo i postupno zahvata sva tvrda tkiva u slojevima. Karijesne lezije mogu se pojaviti u apsolutno različitim godinama.
Zubni karijes je najčešća hronična bolest koja pogađa ljude bez obzira na dob, pol, rasu i socioekonomski status. Budući da je oko 90% školske djece i većina odraslih pogođeno zubnim karijesom, smatramo ga velikim socijalno medicinskim problemom. Prevencija bolesti je jedini način da se sačuva zdravlje.
Da bi spriječili ili sveli pojavu karijesa kod školske djece pa kasnije i adolescenata na minimum, poseban značaj treba dati prevenciji u dječjoj stomatologiji jer je najučinkovitije djelovanje na organizam u razvoju . Preventivom u dječjoj stomatologiji nastojimo spriječiti zubni karijes, osigurati pravilan rast i razvoj vilica, te spriječiti sve bolesti koje mogu nastati u usnoj šupljini. Prvi korak prevencije je edukacija roditelja o važnosti pravilne oralne higijene i ishrane njihove djece.
To podrazumijeva čišćenje usne šupljine dojenčadi i onda kad beba nema ni jedan zub, roditeljsku asistenciju u pranju zuba najmanje do 7 godine, redovan odlazak stomatologu od izbijanja prvog zubića, zatim da ne utiču na stvaranje straha od “bijelog mantila “. (Nerijetko čujemo poznatu roditeljsku prijetnju “ako ne budeš slušao/la vodim te doktoru da primiš bocu ”). Izrazito važna je i pravilna ishrana koja podrazumijeva izbjeljivanje rafiniranih šećera, zaslađenih sokova, ljepljive i meke hrane. (Nastanku karijesa posebno pogoduje prehrana bogata ugljikohidratima.
Bakterije razgrađuju šećer, pri čemu nastaju kiseline koje smanjuju pH vrijednost u ustima. Kada se pH vrijednost snizi (5,2 – 5,5), kiseline počinju “rastapati” gleđ zuba što uzrokuje karijes). Osim lokalnog unošenja fluora, u kućnoj varijanti (u sastavu paste za zube) u određenim je slučajevima nužna dentalna fluorizacija. Lokalna aplikacija gela koji sadrži profilatičke koncentracije fluora kako bi se ojačala zubna gleđ i spriječio razvoj karijesa. Primjenjuje se najčešće kod djece zbog prevencije karijesa.
Pečaćenje fisura je, također, jedna od mjera koju preporučujemo čim niknu trajni pretkutnjaci i kutnjaci, tj. između 5 i 10 godina starosti. U prve četiri godine od nicanja pretkutnjaka i kutnjaka najveća je opasnost od stvaranja karijesa. Dokazano je da se pečaćenjem fisura čak do 50% smanjuje mogućnost pojave karijesa.
Sam postupak nije invazivan niti bolan, samim tim nije ni stresan malim pacijentima a materijal koji se nanosi otporan je i iste boje kao i zub. Pored svih pomenutih preventivnih mjera važno je obavljati kontrolne preglede svakih šest mjeseci. Tako se mogu otkriti problemi koje sami ne možete vidjeti ni osjetiti. Naime mnogi problemi i oštećenja nisu vidljiva sve do kad ne dođu u napredniju fazu.
Ako je već došlo do pojave karijesa pristupa se postupku liječenja karijesa. Sam postupak započinjemo aplikacijom lokalnog anestetika što čini intervenciju bezbolnom. Klasična terapija, podrazumijeva uklanjanje patološki promijenjenog (propalog) zubnog tkiva i restauracija zuba nekim od materijala za zubne ispune. Uklanjanje karioznog tkiva se vrši mehanički, rotirajućim instrumentima.
Nadoknada izgubljenog tkiva se vrši pomoću kompozitnih, glasjonomernih ili amalgamskih ispuna. Krunice (navlake), inleji, onleji i overleji se koriste kod većih destrukcija zubnog tkiva. Kao posljedica neliječenog karijesa može doći do pojave pulpitisa. Pulpitis je upala zubne pulpe do koje dolazi zbog neliječenog karijesa, traume ili višestrukih popravaka.
Glavni je simptom bol. U tom slučaju se pristupa endodontskom liječenju zuba. Ukratko, zub se otvori a pulpa izvadi. Korijenski kanal se pažljivo očisti, oblikuje i potom ispuni materijalima za definitivnu opturaciju kanalnih sistema. Potom se zub oblikuje ispunom kao kod saniranja samog karijesa.
Izvor: DenTBiH
