Blistav osmijeh, holivudski osmijeh, zanosan osmijeh – to je ono čemu teži svaki čovjek. Blistav osmijeh je, prije svega, odraz zdravlja i mladosti i, kao takav, naravno da je nešto što je vrlo poželjno i vrlo je čest zahtijev pacijenata. Naravno, ne postoji univerzalan odgovor koliko je teško dostići taj cilj. U nekim situacijama to je lako i rješava se jednim odlaskom kod zubara, a nekad su potrebne nedelje dok se ne postigne “idealan osmijeh”. Na tu temu pričao je doktor Jovan Cabunac, specijalista stomatološke protetike i akademski specijalista implantologije.
Možete li nam bliže opisati situaciju kada se do idealnog osmijeha stiže jednim odlaskom kod zubara? To prosto zvuči nevjerovatno!
„Savremena stomatološka praksa i tehnička dostignuća se u mnogo čemu razlikuju od standarda na koji su navikli pacijenti. Napredak u ovoj oblasti je veoma brz i sve je podređeno komforu i kvalitetu nadoknada, ali i brzini njihove izrade. Dakle, u tome najveći benefit imaju pacijenti. Kod pacijenata kod kojih je položaj zuba pravilan, a oblik lijep, ali su zubi tamni ili žuti, radi se bijeljenje zuba, takozvani bličing. U tu svrhu mogu se koristiti laseri u kombinaciji sa specijalnim gelovima ili se mogu, na osnovu otiska, praviti specijalne folije, gdje se prave rezervoari sa gelovima za beljenje zuba koji se nose noću. Stomatolog procjenjuje kojom tehnikom će postići maksimalan estetski učinak. Suština je da se to postigne uz očuvanje zdravlja zuba.
Šta ako se izbeljivanjem ne može postići adekvatan rezultat?
„U tom slučaju se predlaže izrada faseta od kompozita ili keramike. Naravno, keramičke fasete ne mogu se uraditi u jednoj posjeti, ali zato direktne kompozitne fasete mogu. Njima je moguće promijeniti ne samo boju već i oblik zuba, donekle položaj, ali i zatvoriti razmak između zuba. U situacijama gdje imamo previše vidljive desni pri osmijehu, najbolje rezultati postižu se upotrebom erbijumskih lasera i direktnih kompozitnih faseta.
Kad kažete da najbolje rezultate postižete upotrebom lasera, šta pod tim podrazumijevate?
„Rad laserima je veoma efikasan i ne podrazumijeva postoperativni oporavak, nema potrebe za šivenjem rana, ne javlja se krvarenje, a nakon same intervencije nema otoka i bolova. Zato se kod uklanjanja prekomjerno vidljivih desni u pojedinim situacijama, poslije tretmana laserom, postavljaju odmah direktne kompozitne fasete i pacijenti isti dan nastavljaju sa uobičajenim aktivnostima kao da im nije ništa rađeno. Naravno, samo sa ljepšim osmijehom.
Da li se laser u stomatologiji koristi samo u ove svrhe?
„Naravno da ne. Ukoliko je stomatolog adekvatno obučen i zna indikacije, nekada je njime moguće bezbolno popravljati zube, raditi manje hirurške intervencije na mekim tkivima bez šivenja i bolova, nezaobilazni su kod tretmana inficiranih korijenova zuba, gdje se znatno poboljšava i ubrzava izlječenje, kao i kod nekih estetskih intervencija. Dakle, indikacija ima mnogo i nemoguće ih je sve nabrojati, ali suština je da umnogome olakšavaju i poboljšavaju kvalitet rada.
Kada se priča o savremenoj stomatologiji, sve češće se pominju CAD CAM sistemi i kompjuterizovana stomatologija. Šta to konkretno znači i kakva su vaša iskustva?
„Ja radim sa dva CAD CAM sistema i mislim da je to sadašnjost i budućnost stomatologije. Ranije smo prilikom pravljenja kruna uzimali otiske, slali ih u zubne tehnike, pravili modele od gipsa, na osnovu kojih su se dalje izrađivali zubi. Sa CAD CAM, umjesto otiska, koji je za pacijente vrlo neprijatan, koriste se intraoralni skeneri. To su male kamere koje prave veliki broj fotografija, koje se pomoću softvera pretvaraju u 3D modele, na kojima se u istom programu dizajniraju krunice sa izuzetnom preciznošću, kakvu je nemoguće postići klasičnim metodama. Nakon dizajna izrađuju se probni zubi. To je izuzetno važna faza jer pacijenti imaju mogućnost da probaju zube u funkciji, da ih vide i ukažu na eventualne nedostatke. Kada se slože sa novim dizajnom i kada ispravimo nedostatke, ukoliko postoje, prepravljeni zubi se ponovo skeniraju i kompjuterski se izrađuju identični zubi od visoko kvalitetne keramike, vrhunskih estetskih i funkcionalnih performansi.
Možete li da nam date odgovor na čestu dilemu – da li brusiti zube i praviti mostove ili ugrađivati implantate kod pacijenata kod kojih nedostaju neki zubi?
„Ovo je još jedno od pitanja gdje odgovor nije prost i univerzalan. Naravno, ukoliko su zubi do bezube regije potpuno zdravi, onda je logično da je implantat najbolje rješenje. Suštinski, implantati su biološki najbliži prirodnim zubima, ali to ne znači da ih treba u svakoj situaciji forsirati. Ukoliko pacijenti imaju zube koje je neophodno popravljati i koji nisu apsolutno zdravi, onda se mostovima rješava više stvari – nadomješćuje se zub koji nedostaje i rehabilituju se zubi koji nose most. Ponavljam da ovdje ne postoji prosto rješenje i da je to najbolje odlučiti nakon kliničkog pregleda i analize 3D snimaka. Koje god terapijsko rješenje predloži stomatolog, na osnovu ovih parametara, cilj je najadekvatnije i najbolje rješenje za pacijenta. Kod bezubih pacijenata implantatima dobijamo definitivno najbolja rešenja, tj. radove koji se ne skidaju ili su tako fiksirani da pacijenti sa njima imaju isti komfor kao sa radovima koji su urađeni na njihovim zubima. Ono što moram da naglasim je da su implantati postali svakodnevna terapija i da apsolutno više ne postoji prepreka za njihovu ugradnju, već je samo pitanje na koji način se dolazi do rješenja“, zaključio je doktor Cabunac. (Kurir)
