fbpx
NaslovnaSavjetiHrana koja utiče na stvaranje karijesa i koja to sprječava

Hrana koja utiče na stvaranje karijesa i koja to sprječava

- Advertisement -

Hrana koja izaziva zubni kvar se naziva kariogena. Njena najvažnija osobina je da u zubnom plaku na površini zuba izaziva proizvodnju kiselina od strane bakterija i time stvara okruženje sa pH (kiselost) manjim od 5,5.

Prema Američkom udruženju dentalnih higijeničara kariogena hrana ima sljedeće osobine:
– Ima visoki sadržaj rastvorljivih ugljenim hidratima, ljepljivu konzistenciju, lako se u ustima razbija u male komadiće, obara pH ispod 5,5 i visoko je prerađena.
Bez slobodnih šećera nema ni kariogenosti. Hrana sa manje od 1% slobodnih šećera u sebi se smatra nekariogena. Na kariogenost hrane ne utiče toliko sama količina unesenih slobodnih šećera nego:

–Ljepljivost za zube. Pored samog prisustva slobodnih šećera, značajno je u kojoj mjeri i koliko dugo se takve namirnice zadržavaju na površini zuba. Ljepljiva hrana je mnogo opasnija od lako ispirljive, čak i ako je ona bogatija u šećerima. Tako je sladoled manje opasan od na primjer bombona il različitih kaša, pa i jabuke (koja i nije baš toliko korisna za zube).

-Rastvorljivost u ustima je sljedeća važna komponenta. Pojedini ugljeni hidrati, kao naprimjer skrob, u svom prirodonom obliku ne spadaju u slobodne šećere, ali kada se prerade, bilo tokom rafiniranja, ili procesom kuvanja i pečenja, postaju mnogo rastvorljiviji. Kao takvi oni su dostupni bakterijama u ustima, koje ih razlažu na kraće lance i disaharide i ubacuju u svoj ciklus prerade. Tipičan primjer za to je skrob iz brašna.

-Nedostatak pojedinih mikronutritijenata. Za otpornost zuba prema karijesu najznačajniji su: kalcijum i fosfati koji se nalaze u mlijeku i mliječnim proizvodim, ali zelenom voću i povrću. Vitamini D, B6, K2 u trudnoći, a kasnije i u prvim godinama pomažu mineralizaciju zuba.

Oni se nalaze u tamnozelenom lisnatom povrću, mlijeku i mliječnim proizvodima, ribljem ulju (iz jetre bakalara), lososu, pečurkama. Posebno je značajno prisustvo vitamina D, koji se ipak najvećim dijelom produkuje putem sunčevih zraka. Za procese mineralizacije je neophodan i vitamin K2, jer on direktno obezbeđuje unos kalcijuma u zubna i koštana tkiva.

-Kombinacija hrane. Postoje dobre i loše kombinacije hrane. Opasne kombinacije miješanja hrane: Skroba (brašna) i slobodnih šećera (bez obzira da li saharoza ili med). Mlijeko sa šećerom ili skrobom; tu su posebno opasne često zastupljene kašice kod djece, kombinovanje sa keksima, žitaricama, serijalijima, hljebom. Mlijeko, ako se uzima samostalno ili poslije obroka ima i zaštitne komponente, ali u gornjoj kombinaciji povećava kariogenu moć.

U dobre kombinacije miješanja hrane spada prisustvo, uz šećere i zaštitnih (funkcionalnih) materija i minerala. Najznačajnije do sada, naučno provjerene zaštitne materije su: Aktivne materije iz mlijeka i mliječnih proizvoda, poput proteina kazeina, lipida i antibakteriskih faktora. Polifenoli iz različitih biljaka (voće, povrće, zeleni i crni čaj, kakao). Prirodni fluoridi koji se pored voda, nalaze u značajnijem promjeru u ribi, zelenom i crnom čaju, pojedinim vrstama soli, nekom povrću. Neki konzervansi iz hrane takođe imaju dokazano antikariogeno dejstvo.

Tu bi spadali sorbati, benzoati, sulfati i nitriti, koji mogu da smanjuju rast kariogenih bakterija (Streptoccocus mutans….). Navedene zaštitne materije djeluju na rast kariogenih bakterija, otežavaju njihovo vezivanje za površinu zuba, kao i produkciju kiselina. Neke od njih potpomažu i ugradnju kalcijuma i fosfata u mineralnu rešetku i procese njenog oporavka. Probitotici koji se nalaze u mliječnim proizvodima, kiselom kupusu i drugim namirnicama mogu da utiču na regulisanje ravnoteže između bakterija, ali još uvijek nema dovoljno čvrstih dokaza za to.

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -