Svi znamo da zdravlje zuba puno zavisi od načina ishrane, ali skoro stalno slušamo šta ne treba jesti dok se manje pažnje poklanja hrani koja blagotvorno djeluje na usta i zdravlje zuba.
Ono zavisi od od načina ishrane, a njihov glavni neprijatelj je šećer koji dovodi do porasta kiselosti pretvaranjem u mliječnu kiselinu, što posebno pogoduje rastu štetnih bakterija.
Ključ oralnog zdravlja je u tri činioca – svakodnevna njega, pravilna ishrana i redovna stomatološka kontrola. Na ovaj način mogu se spriječiti najčešća oboljenja zuba, a to su karijes i parodontopatija.
„Zdravlje zuba prije svega odrazumijeva redovno pranje. Oralna higijena koja bi trebalo da počne od nicanja prvog mliječnog zuba, koja se u početku sprovodi samo sa komadićem gaze, koja je namotana na prst i to treba da čiste roditelji. Na taj način se kod djetete stvara navika da mu ustima nije nešto strano, a da ujedno čisti meke naslage koje se nalaze na mliječnim zubima. Dosta roditelja, međutim, ne zna koji je značaj ishrane u samoj oralnoj higijeni i u samom zdravlju mliječnih zuba.
Većina zna da ako dijete doji, postoji karijes dojenja, tako ga zovemo, zato što majčino mlijeko ima određeni procenat šećera, tako da kada dijete doji, naročito ako je dojenje noću, ostaje kisela PH u ustima nakon ishrane. Dijete možda spava sa otvorenim ustima, pljuvačka nema onu svoju zaštitnu ulogu koju treba da ima i dolazi do karijesa. Međutim, veći problem koji sam primijetila kod djece uzrasta od dvije, tri, četiri godine, kada se javljaju sa pokvarenim zubima jeste da roditelji kažu da peru zube odnosno da im oni peru zube.
Roditelji bi trebalo da peru zube djeci do desete godine. Treba da puste da dijete samo opere zube, a onda i oni da to urade. To iz razloga što motorika djece još nije toliko dobra da bi djeca mogla da sa četkicom manevrišu u ustima i da operu sve površine. Veći je problem ako dijete sa godinu i po, dvije, kada već hoda, istražuje, zna šta mu se sviđa, šta mu se ne sviđa, koja hrana mu se sviđa, koja ne sviđa, u tom periodu otkrije slatkiše, počne da pije sokove, da jede smoki, čips, razne keksove i onda se stvara problem jer dijete po cijeli dan nešto žvaće.
Najveća greška je kada na stolu imate neki keks ili neku zdjelu sa grickalicama i onda dijete krene da uzme grickalicu, pa ponovo… Na taj način kad god se u usta unese hrana, to može biti jedan običan zalogaj, jedna pereca, u ustima se promijeni PH, prelazi u kiselu PH i potrebno je oko dva sata našoj pljuvački, koja ima pufersku sposobnost da ponovo normalizuje PH stanje. Ako u međuvremenu dijete ponovo uzme taj jedna zalogaj, ponovo je promijenjena PH u ustima ponovo je kiselo“, objasnila je dr Alma Đerzić Imamović u emisiji „Dnevni magazin“
Da li je karijes najveći problem kod djece?
„U periodu dok ne niknu stalni zubi, karijes je najveći problem zato što roditelji u neinformisanosti misle da je potrebno samo da peru zube djeci. Međutim, dijete tokom dana treba da ima, mi to zovemo, šest momenata ishrane. Doručak, ručak i večeru, to su glavni obroci i tri međuobroka. To može biti neko voće, voćni jogurt, šargarepa, povrće…, ali što bi stari ljudi rekli, treba da se uobroči.
Ne treba da jede po cio dan, pa čak i male količine, ako dijete stalno žvaće, velika je vjerovatnoća da će doći do karijesa mliječnih zuba, posebno na „četvorkama“ koje su takve morfologije da na sebi imaju jedno udubljenje gdje hrana može da se smjesti i ostane dva sata i taman ga pljuvačka nekako otopi i ukloni, dijete uzme neku grickalicu i opet se narušava PH u ustima i dolazi do karijesa“.
Je li to ta vrsta hrane koja najviše utiče na karijes, odnosno na zdravlje zuba?
„Pored slatkiša i slano može izazvati karijes. Obično su to, tako da kažem, neke ljepljive namirnice. To su keksovi, među kojima jedan koji djeca vole, a dobre je „marke“, da se otvori i umoču u mlijeko. Poslije konzumacije takvog keksa i ako operete zube, ostaje na njima. Evo ja djetetu operem zube, ali poslije moram sondom da mu iz fisura vadim keks, zato što četkica ne može da ga opere. Zbog toga ja više i ne kupujem keks. Nemojte da kupujete te ljepljive namirnice.
Kašasti sokovi, takođe, nisu preporučljivi jer se oni duže zadržavaju na površini zuba, potom smoki…Probajte takve namirnice i one koje se duže zadržavaju na vašim zubima, zadržavaju se i na mliječnim kod djece. Puno je bolja konzumacija svježeg voća, jer je zdravo, a i zbog toga što se i samim aktom žvakanja razvija muskulatura, razvijaju se mišići lica, jezik imaju svoju funkciju da miješa taj sadržaj, samim tim je bolje zbog razvoja govora, vilica.
Zašto recimo u posljednjih 50 godina ima više ortodontskih nepravilnosti nego ranije? To je zato što smo mi zaboravili da žvaćemo. Roditelji miksaju, bledaju djetetu hranu da se ne udave. Rijetko kada damo čitavu šargarepu ili krušku da dijete žvaće. Dolazimo onda do toga da se vilica ne razvija kako treba, a sve je to povezano. I govor može biti promijenjen, jer jezik nema svoju funkciju“.
Za kraj da nam date savjet koja je to hrana koja bi trebalo da bude stalna kod djece koja može da utiče na njihovo zdravlje, ljepotu zuba, tvrdoću?
„Ono što se preporučuje su mliječni proizvodi, sir, dobro je da je i onaj tvrđi da dijete može da ga žvaće, potom voće i povrće bilo kakvo, a koje nije termički tretirano, i to u nekim normalnim količina, ne treba pretjerivati. Važno je da dijete ima tri obroka, da normalo žvaće, da mu se ne miksa, da jede hljeb, da nije bijeli već sa zrnima integralni ili crni. Potom što više mesa, ne neko mljeveno i slično. Da ishrana bude bogata i sa vitaminima i mineralima, i sa vlaknima, a o tome pedijatri i nutricionisti mogu bolje reći. Meni je fokus na tome da se smanji žvakanje po cijeli dan, da na to skrenem pažnju roditeljima, jer je to jako loše“, zaključile je dr Alma Đerzić Imamović.
