Igor Galić je poznat kao jedan od najcjenjenijih zubnih tehničara u našem regionu, a svoje veliko znanje nesebično dijeli na predavanjima, na raznim stomatološkim simpozijumima i kongresima. Tako je nedavno svoje kolege upoznao sa velikim prednostima koje digitalni alati nude na polju implantoprotetike.
Digitalizacija je uveliko uzela maha, prvo u zubotehničkim laboratorijama, a sada sve više i u ordinacijama i umnogome olakšala posao ispunjenja želja i zahtjeva pacijenata. O tome kako funkcioniše, koliko je unaprijedila rad i koliko su stomatolozi spremni da je prihvate, kao i o dentalnom turizmu, Galić je pričao za portal Stomatologija.me.
“Kolega stomatolog Luka Stojić i ja na našem predavanju govorimo o digitalnom pristupu u implantoprotetici, misleći prije svega na softvere koji mogu biti moćan alat. Danas na tržištu uvijek imate neke besplatne softvere za implantološko planiranje i to je u redu za početak. Međutim, ako želite nešto više kad krenete u taj segment digitalnog planiranja, treba vam malo ozbiljniji program koji će moći da prati vaše ideje. Pričam o tome da kad imamo protetski navođenu hirurgiju mi znamo gdje će doći zubi, gdje je njihova funkcija plus esetetika. Dakle, još prije nego što smo krenuli u usta, pomoću tih programa planiramo sve i znamo i broj i raspored i tip tih implantata. U programu ćete recimo ubaciti sve te STL-ove – znači to su vaši planovi, prvi, drugi, treći – i onda ćete gledati što je najbolje za pacijenta kako bi se to izvelo kako treba. Kad se napravi taj plan, idete korak dalje: rade se hirurški šabloni, vodiči za navođenu hirurgiju i onda stomatolog praktičar koji to stavlja ima šablon, preko njih ima vodilice preko kojih vodi svrdlo i vi tačno na dubinu u 3D prostoru dobijete poziciju vaših implantata”, objašnjava hrvatski stručnjak.
On ističe da ovaj proces nudi veliku sigurnost kako za praktičara, tako i za protetičara.
“To je izuzetno moćan alat za praktičare, nas koji slušamo pacijenta koji nam kaže: ‘Ja hoću zube, ne zanimaju me imlantati’. Jer nema tog pacijenta koji dođe u ordinaciju i kaže da želi četiri implantata. Ili šest, nebitno. On kaže da želi zube, želi osmijeh, želi funkciju, njemu je nešto narušeno, a želi da bude top. Onda mu stomatolog predloži recimo implantate i pacijent prihvati, tako otprilike teče ta komunikacija. E, mi moramo protetski osigurati broj i poziciju implantata. Dakle, nije stvar broja, nego pozicije. Nekad je broj manji, ali je dobra pozicija”, pojasnio je Galić.
Tržište zahtjeva da budeš brži i precizniji
Na pitanje koliko su stomatolozi spremni da prihvate nova znanja i novu tehnologiju, odgovara da jesu i da je to dobra stvar. Mnoge digitalne alatke danas su već standard u dentalnom sektoru.
“Kako na svjetskom, tako i na regionalnom tržištu digitalija je trend. Kad kažem digitalija mislim pod tim na intraoralne skenere. To je već standard, to više nije ništa novo, super, ekstra, ludo… To je već postalo lako dostupno, više nije nešto što kuca na vrata, već je tu. Samo je pitanje hoćeš li ovaj ili onaj brend. Jer tržište je takvo, zahtijeva od tebe da budeš brži i precizniji, a to ti jedino može dati tehnologija, odnosno digitalija. Svi ti alati koji nama pomažu, ubrzavaju, osiguravaju… Jer vi kad imate nešto digitalno, vi možete sve izmjeriti u mikro, već ste tu dobri jer ste precizni. Znači znate pravila igre, znate struku, i sad samo primjenjujete to na svojim radovima, to je moć digitalije”, ističe hrvatski ekspert.
Greške se dešavaju samo zbog ljudskog faktora
On je ukazao da su zubotehničke laboratorije godinama već digitalne, jer su morale pratiti nove trendove i nove materijale. Sad im se priključuju sve više i stomatološke ordinacije.
“Sad su i laboratorije kompletno digitalne, ali i klinike i ordinacije i tu se stvara jedna dobra veza. Preostaje samo pitanje tog protokola, da se to usaglasi, da se napravi neka standardizacija. Dakle, to je sad nešto novo, ali je u stvari staro. Nekad smo radili smo komunicirali telefonima i porukama, sad je to ista priča komunikacije između laboratorije i ordinacije koje ne moraju uopšte da budu blizu. Ja recimo sarađujem sa nekim klinikama koje uopšte nisu blizu, one su više od hiljadu kilometara daleko od mene. Ali stvar funkcioniše. Zato što je upravo ta digitalija omogućila olakšanu komunikaciju“, priča Galić.
On dodaje da je još jedna prednost digitalizacije to što je mogućnost greške svedena na minimum. Zapravo, greške se dešavaju samo zbog ljudskog faktora.
“Što se tiče ovog segmenta planiranja i pozicioniranja, tu nema greške. Jer vi u stvari imate sve te neke kombinacije i šablone, gdje su vam već olakšani putanja i pozicija. Odlična stvar! I zato je važno te alate iskoristiti maksimalno. Jer svi oni imaju nivoe, imaju Easy Level gdje možeš da vidiš malo kako to radi i imaju Level Pro gdje možeš raditi mnogo više i ozbiljnije radove, što je pacijentima jako interesantno jer im smanjuje posjete. Ranije ste imali po pet, šest posjeta, koje možda nisu zgodne ako pacijent nije iz vašeg grada. Pogotovo ako govorimo o pacijentima iz dijaspore“, naglašava cijenjeni stručnjak.
Dentalnog turizma će uvijek biti
Kad je u pitanju dentalni turizam, Hrvatska ubira plodove i na tom polju, a i u regionu se sve više pokušavaju ostvariti njegovi potencijali. A potencijala ima dosta i Galić smatra da se situacija neće uskoro mijenjati.
“To će biti popularno uvijek, dokle god je velika razlika u cijeni. I to diktira tržište. Cijeli naš region nažalost ima velike migracije prema Zapadu, jer ljudi traže bolje uslove za život i rad, ali rijetko ko ostane tamo da živi, da ostane u penziji. Oni se često vraćaju, jer penzije koje su ostvarili su dobre, ovdje je drugačiji standard i mogu lakše živjeti. I onda se odlučuju upravo na taj korak, dentalni turizam, jer je prihvatljiva cijena ovdje. Ja sam siguran da će to uvijek biti prisutno. U kojoj razmjeri, to je nemoguće pretpostaviti. Ali biće, jer je to normalno”, zaključuje on.
