Prema KEP indeksu, ukupno zdravlje zuba u Hrvatskoj je u najmanju ruku zabrinjavajuće. Počnimo s objašnjenjem šta KEP indeks jeste. KEP (akronim za karijes, ekstrakcija, plomba) indeks služi praćenju učestalosti karijesa kod djece i mladih.
Svjetska zdravstvena organizacija je kao cilj za 2020. godinu postavila KEP indeks u prosjeku ne veći od 1,5 kod dvanaestogodišnjaka. Hrvatska je daleko od tog cilja sa KEP indeksom od 4,18. Karijes je naziv za trajna oštećenja na zubnoj gleđi koja se mogu razviti u rupe ili otvore.
Uzrokuje ih kombinacija faktora koji uključuju bakterije prisutne u usnoj šupljini, konzumacija slatkih pića i hrane te nedovoljna higijena zuba. Ako se karijes ne liječi, može dovesti do ozbiljnih bolova, infekcije korijena i zubnog mesa te gubitka zuba. Karijes je ozbiljan zdravstveni problem koji uzrokuje bol, otežava žvakanje i izgovor te je najčešća je hronična bolest dječje dobi. Faktori rizika za razvoj karijesa uključuju:
-Položaj samog zuba. Kutnjaci imaju nepravilniju površinu i dublje su u usnoj šupljini, zbog čega ih je teže čistiti od glatkih prednjih zuba.
-Neke prehrambene namirnice lijepe se za zube, poput meda, bombona, mlijeka, sladoleda, kolača, šećera i drugih. Tim više što šećer u većini navedenih artikala služi kao hrana za bakterije koje formiraju plak na gleđi zuba. Kiselina iz plaka pak izjeda gleđ i doprinosi stvaranju karijesa.
Pranje zuba odmah nakon jela poželjno je jer ostaci hrane doprinose formiranju plaka.
-Nedovoljno fluora, minerala koji pomaže u sprječavanju stvaranja karijesa. Ovo je razlog zbog kojeg većina pasti za zube sadrži fluor.
-Dob – Djeca i adolescenti mogu razviti karijes zbog prehrane bogate šećerom i nedovoljne oralne higijene. Kod odraslih i pogotovo kod starijih osoba, dodatni faktor rizika je istrošenost zuba i povlačenje zubnog mesa (paradentoza).
Istrošenost plombi i aparatića za zube, pod kojima se može razviti plak i dovesti do propadanja zubi.
-Žgaravica – refluks kiseline u usta može oštetiti zubnu gleđ i izložiti dentin bakterijama, što može dovesti do karijesa.
U periodu od 1968. do 1991. KEP indeks djece i adolescenata u Hrvatskoj je bio je u opadanju, od 7 do 2,6. Od 1991. do 1999. indeks je porastao na 3,5, a nacionalno istraživanje Komore dentalne medicine sprovedeno 2015. da je prosječni KEP indeks 12-godišnjaka iznosio 4,2.
Srećom, 90% bolesti usne šupljine je moguće spriječiti, u čemu ključnu ulogu igra oralna higijena, koja uključuje pravilno pranje zubi i korištenje zubnog konca. Osim nje, važni su redovine posjete stomatologu, i unos zdravije hrane, poput voća i povrća koje pospješuje lučenje sline (i samim time ispiranje zuba).
Izvor: Klik
