Da li ti se nekada desilo da iz čistog mira osjetiš bol u zubima, a ne znaš šta može biti uzrok?
Ako si se nekada našao u ovoj situaciji, onda je ovaj tekst baš za tebe, jer ću te u narednih par minuta, provesti kroz neke od osnovnih razloga zbog kojih ti se ovo može desiti, kako bi naredni put znao o čemu se radi i mogao pravovremeno reagovati i sačuvati svoje zube.
Prije svega, bol u zubima može da varira od blagog i prolaznog, pa sve do pulsirajućeg i konstantnog.
Složićeš se, nijedan nije ugodan, ali činjenica je da je pozadina svakog bola u zubima najčešće ista – nervi u zubu ili zubima koji bole reaguju na stimulanse i šalju upozorenje u formi neprijatnog osjećaja da bi dali do znanja da nešto nije u redu!
Postoji mnogo razloga zbog kojih može da dođe do ovoga, a u tekstu koji ćeš naći ispod, nalazi se osam najčešćih razloga zbog kojih te zaboli zub. Krenimo redom.
Karijes
Svi smo čuli za karijes, jel tako? Ali, da li znaš kako on uopšte nastaje? Prilikom svakodnevnog unosa hrane, bakterije zajedno sa slinom akumuliraju čestice hrane na površini zuba u obliku nakupine.
Ta nakupina se jednom rječju zove plak. Ako je ta hrana nerijetko slatka i ljepljiva, ona će u kombinacija sa bakterijama u ustima učiniti da dođe do proizvodnje određene kiseline koja napada caklinu, odnosno, vanjsku površnu zuba.
E tu dolazi do problema. Ta kiselina koja nastaje, kada dođe u dodir sa zubom, postepeno uništava plak i zubnu caklinu stvarajući taj već famozni karijes koji uzrokuje propadanje, ali i bol tvojih zubi.
Pravovremenost uklanjanja karijesa je iznuzetno bitna i može spriječiti ozbiljnija oštećenja zuba uzrokovanog karijesom kao što su – propadanje živca i korijena zuba. Što prije se ukloni, prije će se zaustaviti njegovo širenje prema dubljim slojevima zuba.
Ukoliko sumnjaš da imaš karijes, javi se kod stomatologa i provjeri svoje zdravlje na vrijeme.
Erozija gleđi
Pored slatke i ljepljive hrane, ne preporučujem ti ni da mnogo jedeš kiselo. Znaš kako, dugotrajno konzumiranje bilo čega kiselog, vremenom čini da zubna gleđ biva oštećena.
Gazirana pića najveća su smrt. Ne zaostaju mnogo ni kupovni voćni sokovi, kao i vina i razni sportski izotonici. Svi oni će nerijetko dugotrajnim korišćenjem dovesti do oštećenja gleđi tvojih zuba.
E sad, ako baš ne možeš bez gaziranog i limunade, imam rješenje. Koristi slamku. Korišćenjem slamčice smanjićeš kontakt između kiselina u ovim napicima i gleđi zuba, zbog toga što se otvor slamčice nalazi iza zuba, a napitak ulazi takoreći „direktno u grlo”, a kisela pH pljuvačke se kratko zadržava.
Na taj način se smanjuje rizik za rastvaranje gleđi i nastanak erozija zuba.
Povlačenje desni
Desni isto znaju biti jedan od uzročnika boli, posebno ako dolazi do njihovog povlačenja. Ukoliko se ovo desi, otkriva se osjetljivi korijen zuba, što u suštini na kraju stvara bol.
Mnogi se pitaju šta dovodi do toga? Jedan od glavnih uzroka je pretjerano agresivno četkanje i pranje zuba. Nećeš bolje oprati zube ako ih pritišćeš kao sivonja, prijatelju. Kupi četkicu sa mekanim vlaknima i četkaj ih lagano i nježno.
Kao kad maziš osobu koju voliš. Nema ništa na silu danas. Lagano i strpljivo. I još nešto. Izaberi pastu za zube koja nije previše abrazivna. RDA (relative dentin abrasion) iznad 100 se smatra abrazivnim, iznad 150 vrlo abrazivnim, a iznad 200 se ne preporučuje.
Biraj paste za zube koje sadrže fluor. Ovaj mineral ne može oporaviti caklinu, ali igra veliku ulogu u jačanju tvojih zuba.
Skorašnji stomatološki radovi
Često se zna desiti da prijašnja stomatološka intervencija, dovede do razdražene ili upaljene zubne pulpe.
Kada se to desi, tvoji zubi postaju osjetljiviji nego inače i znaju da reaguju na razne senzacije. Ovo nije nužno greška stomatologa, ali će učiniti da neko vrijeme osjetiš bol u zubima. Nakon što se pulpa zalječi, bola obično više neće biti.
Pukotina, oštećenja ili fraktura zuba
Čest razlog. Prosto rečeno, zubi mogu biti oslabljeni, bilo od žvakanja i griženja ili od stezanja vilice i bruksizma (škrgutanja zubima).
Ovo počinje pojavom tankih linija u gleđi, a vremenom može da dođe i do frakture koje otkrivaju nervne završetke, te tako stvaraju bol. Pouka priče? Ne žvaći previše tvrdu hranu. Pazi šta jedeš.
Parodontopatija
Parodontopatija predstavlja infekciju mekih i čvrstih tkiva potpornog aparata zuba, koju obično uzrokuje nagomilavanje bakterija, koje se pretvaraju u plak (već smo ga spomenuli gore), koji se skuplja oko linije desni, te na kraju izaziva upalu, odnosno bol u zubima.
Može se isto desiti da ta upala prerasta u infekciju koja zahvata sam korijen zuba i zubnu pulpu, te stoga ovo shvati jako ozbiljno. Posebno ako se zna da se parodontopatija može samo zaustaviti ili usporiti.
Njeni efekti se nažalost ne mogu obrnuti. Zbog toga, kućnu higijenu zuba shvati kao obaveznu, a bilo bi dobro da kod svog stomatologa uradiš i profesionalno čišćenje zuba, barem jednom ili dva puta godišnje. Čisto preventive radi.
Stare ili ispale plombe
Plombe izoluju mjesta gdje se nekada dešavao karijes i ako se hermetička veza naruši, bilo sa vremenom ili mehaničkim oštećenjem, vazduh, čestice hrane i bakterije upadaju kroz pukotine i iritiraju ogoljene nervne završetke.
Zato je važno kontrolisati stanje plombi s vremena na vrijeme i sanirati eventualna oštećenja.
Apsces
Hmm, ovo zvuči poznato? Ali šta je uopšte apsces? Najkraće rečeno, apsces je džep koji ispunjava gnoj i uzročnik ovog stanja je infekcija. Ona može nastati u bazi korijena ili u prostoru između korijena i desni. Najčešće se rješava hirurškim putem, a često dovodi do boli zuba.
Savjeti za kraj
Šećer izbjegavaj u svim oblicima što više. Gazirani sokovi, zaslađivači, bombone. Koristi med umjesto toga ili steviju. Unosi što manje fitinske kiseline.
Ona se nalazi u mahunarkama, žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama. Recimo, 80 procenata fosfora u žitaricama je vezano za fitinsku kiselinu, pa je tako našem tijelu gotovo onemogućeno da ga apsorbuje.
Konzumacijom hrane koja ima mnogo fitinske kiseline smanjujemo apsorpciju magnezijuma za 60 procenata i cinka za 20 procenata.
Koristi sirove mliječne proizvode. Oni su bogati kalcijumom, vitaminom K2, vitaminom D3, magnezijumom, fosforom i potrebno je da ih konzumirate par puta sedmično. Biraj kozije mlijeko, kefir, sirove sireve…
Jedi supu od kostiju, meso, ribu, jaja, povrće (posebno zeleno povrće), voće, unosi vitamin D, koristi kokosovo, maslinovo i arganovo ulje. I pokaži svoje zube. Smij se. Ljudi vole kad si nasmijan.
Izvor: Lola magazin
