Riječanka Ivona Igerc priznata je i poznata u svijetu medicine. Počela je kao stomatolog, a onda se specijalizovala za estetsku i antiejdžing medicinu.
Edukovala se u Kini, gdje je odvela ljubav prema matičnim ćelijama i ljubav prema regenerativnoj medicini. Igrom slučaja je završila u najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu, gdje se edukovala.
Do 2017. godine je bila predsjednica Američke akademije za estetiku lica, a trenutno živi i radi u Londonu.
U nedavnom razgovoru na istagramu sa doktorkom Zoricom Mećavom, dotakla se mnogih tema iz svoje oblasti, a pričala je i o tome koliko su stomatolozi dobri i koliko mogu biti dobri stručnjaci u estetskoj medicini…
Izabrali smo par, po našem mišljenju, zanimljivih pitanja i odgovara, a vezani su za stomatologiju.
Da li se stomatolozi mogu kvalitetno baviti antiejdžingom, da li se mogu dobro edukovati, da li se to praktikuje u svijetu i kod nas?
„Apsolutno sam uvjerena da je to struka i grana koja bi trebalo da se raširi prema antiejdžingu i pogotovo estetici lica. Znamo da stomatolozi imaju široko znanje o anatomiji, što je jako bitno. U principu, kada govorimo o minimalno invazivnoj estetici, moramo imati potpunu anatomsku sliku tog lica u koji mi postavljamo injekciju. Kada se radimo hirurgiju, da li je to plastična ili parodontološka, bilo koji tip hirurgije, u stvari je sve pod kontrolom oka. U ovom domenu, u minimalno invazivnoj estetici, moramo zamišljati gdje prolaze krvne žile, gdje su mišići lica, kakvo im je hvatište, polazište… Sa tim jako dobro morate baratati, a stomatolozi u tome odlični. Jako dobro poznaju anatomiju, a estetika im je, kako ja kažem, u malom prstu. Stomatolog je ustvari mikro hirurg, sve se odvija na vrlo malom području. Zato smatram da nema bolje predispozicije biti stomatolog za početi se baviti estetikom lica. Ako ništa drugo, stomatolozi bi trebalo da se informišu oko toga“, jasna je doktorka Igerc.
U Americi se dosta poštuju stomatolozi koji se bave antiejdžingom?
„Oni vam se reklamiraju „dođite kod nas na bezbolnu minimalno invazivnu estetiku“. Stomatolozi imaju toliko razrađen sistem anestezije, koje dermatolozi možda nemaju. Bilo koji princip lokalnih anestezija u ruci stomatologa je jedna prirodna stvar. Tako da imaju puno prednosti, a kao što sam rekla osmijeh nije potpun ako ga ne obradimo do kraja. To znači botoksirati ga ili, zašto ne uljepšati neke atrofirane usnice, kada su one jako bitne kod estetike osmijeha. Ima jako puno nerazdvojivih stvari između stomatologije i estetike lica“.
Da li pacijenti mogu da se opuste, da vjeruju onome koji je dobro obučen za antiejdžing i da je on zaista kvalitetan?
„Apsolutno. Kao što sam prije naglasila, bitno je da doktor, da li je on stomatolog, dermatolog, maksilofacijalni hirurg…, moraju se dodatno usavršiti u polju minimnalno invazivne estetike i regenerativne medicine. To je sasvim druga grana, ona zvuči možda blizu plastičnom hirurgu ili bliže maksilofacijalnoj hirurgiji, ali u principu je nešto sasvim drugo. Jedan stomatolog ili maksilofacijalni hirurg ili plastični hirurg imaju manje, više iste osnove. Svi poznaju anatomiju, svi poznaju anestezije, svi imaju nekakve odnose prema lijeku koji stavljaju, jer je botoks lijek. Da li je to lidokain, pa dajemo anesteziju u igli ili je to botoks. Princip je bitan da mi znamo rukovati sa tim. Slobodno se možete prepustiti stomatologu, ako je završio edukaciju na području minimalno invazivne estetike“.
Kako se pacijenti može opredijeliti za dobrog stručnjaka, kako može da kaže da je on stručnjak kome se može povjeriti?
„Pošto je danas estetika nešto što se traži, onda se svi pomalo počnu baviti sa tim. Recimo i u Londonu imamo taj problem, u Kini smo imali taj problem. Svugdje imamo problem da nestručni ljudi ulaze u to područje i na neki način zavaravaju pacijente. Mora naći ozbiljnog stručnjaka, čovjeka koji je edukovan, treba naći čovjeka sa kojim će pacijent imati konsultacije, jer su one jako bitne. Od toga sve kreće i vidjeti malo radove koje je taj profesionalac napravio prije i poslije. To bi trebalo da bude vodilja za samog pacijenta. Treba da vidi da su na istoj talasnoj dužini i on i taj doktor. Da ga doktor doživljava indivindualno, a ne kao broj i kao jedan od istih slučajeva u nizu“, rekla je između ostalog doktorka Igerc.
