Neposrdno prije pandemije koronavirusa, sprovedeno je istraživanje koje se ticalo zdravlja zuba kod djece. Ono kaže, prema statistici, djeca do tri godine u 15 odsto slučajeva imaju problema sa nekim od zuba, odnosno imaju kvar na zubu.
„Kada govorim o karijesu, uvijek govorim o oboljenju koje nastaje kao posljedica loših navika. Životni stil naših pacijenata okrenut je ka lošim navikama. Iz tog razloga imamo, takoreći, epidemiju karijesa. Prema tome, kada takvim navikama pridružimo i ograničenja koja su podrazumijevala pandemiju kovida, onda vam je potpuno jasno da uz neadekvatan životni stil sa jedne strane, a sa druge strane loše životne navike i posjete stomatologu, koje su, nažalost, samo iz krajnje nužde. Prevencija oralnih oboljenja je prilično loša, što zbog neadekvatnog zdravstvenog vaspitanja naših pacijenata, što zbog okolnosti u kojima smo se svi zajedno našli zbog pandemija koronavirusa“, istakao je prof. dr Zoran Mandinić.
I nedovoljna oralna higijena može, pored karijesa, da prouzrokuje i druge ozbiljne probleme. Koje?
„Brojne probleme. Kažu i da parodontalna oboljenja mogu da utiču na nastanak kardiovaskularnih oboljenja. Međutim, nije tu bitna samo oralna higijena. Pod broj jedan, kada govorimo o stubovima prevencije, treba govoriti o ishrani, koja mora da bude uobročena, izbalansirana, a oralna higijena mora da bude pravilna i redovna, uz fluor profilaksu i redovne kontrole kod stomatologa“.
Ne treba da nas bol, što je čest slučaj, odvede kod stomatologa i tada je već kasno. Kada je pravo vrijeme?
„Prva posjeta stomatologu treba da bude u prvih nekoliko mjeseci života, baš prije nicanja prvih zuba, kako bi dječiji stomatolog dao majci djeteta instrukcije kako da sačuva oralno zdravlje svom djetetu prije nicanja prvog mliječnog zuba. Uvijek kažem uobročena ishrana treba da postoji, treba da vodimo računa o dojenju i da razgovaramo. U Domovima zdravlja postoje savjetovališta za trudnice, ali ono što je jako da se sa pranjem zuba započinje sa nicanjem prvog zuba, a sa održavanjem oralne higijene odmah po rođenju kada majke bezube alveoralne grebenove odnosno zubne lukove prebrišu strilnom gazom nakon svakog obroka.
Imamo jedan veliki skup, 38. po redu, a u pitanju je Simpozijum zdravstvenog vaspitanja u stomatologiji. Ove godine biće u Smederevu 11. juna i pozivam sve kolege da uzmu učešća u participaciji, ali isto tako apelujem, s obzirom da je skup posvećen prevenciji povreda. Nije samo dječija stomatologija okrenuta prevenciji oralnih oboljenja, već i nekih stanja koja, nažalost, mogu da se dogode, prije svega prevenciji povreda.
I mi kao i profesori fizičkog vaspitanja, vaspitači u školama, učitelji, zdravstveni radnici, ali i roditelji, uzmu učešća u cjelokupnoj organizaciji jednog takvog događaja. Samo podizanjem zdrvstvene svijeti, možemo da preveniramo nastanak oralnih oboljenja, ali i povreda kod djece“.
Pandemija koronavirusa u posljednje dvije godine, čini se, još više nas je udaljila od stomatologa. Posebno djeca zaziru od vas, vaših kolega, mada nema razloga za tim. Da li smo krenuli da se vraćamo?
„Polako se vraćamo. Jeste kovid odbijao, sprječavao pacijente da posjećuju stomatologa. Misle da oralno zdravlje nije primarno, ali ja uvijek kažem da je oralno zdravlje dio opšteg zdravlja i da je potpuno jednako kao i opšte zdravlje, pošto je dio opšteg zdravlja. Prema tome, molim i apelujem na roditelje da svoju djecu dovede dječijem stomatologu redovno, čak i u vrijeme pandemije. U stomatološkim ordinacija, kao i u svim zdravstvenim ordinacijama, poštujemo mjere, tako da nema razloga da odlažu posjetu stomatologu“, zaključio je prof. dr Mandinić
