Nove tehnologije posljednjih godina u velikoj mjeri mijenjaju svakodnevni život. To važi i za stomatologiju. Važno je znati da digitalna stomatologija nije zamjena za znanje, stručnost i vještinu stomatologa. CAM/CAD tehnologija je samo naprednija tehnika u napredujućoj dentalnoj nauci. Ona se odnosi na dijagnostičke tehnike ili stomatološke tretmane koji uključuju upotrebu digitalne (kompjuterski kontrolisane) tehnologije.
U svijetu stomatologije ime profesor doktor Danimira Jevremovića je poznato. Stomatologiju ste završili na Stomatološkom fakultetu u Beogradu sa ocjenom 10 i kao najmlađi i najbolji diplomac. Za početak našeg razgovora kažite nam zašto ste se odlučili za stomatologiju?
„Vidite, u šaljivom kontekstu se može reći, da nije bilo stomatologije, ne bi bilo ni mene. S obzirom na to da je moj tata upoznao mamu na stomatološkoj stolici, ona mu je bila pacijent. Od malena, uz očev posao, koji je polako prelazio u marketinško-komercijalne vode, vidio sam razne lijepe aspekte stomatološke struke. I tako, kad je došlo vrijeme izbora, bavljenje ljepotama osmijeha za mene je bio samonametljiv izbor“.
Po vama, šta karakteriše dobrog stomatologa?
„Stomatologija se mora doživeti kao umjetnost. Bazirana na medicinskim osnovama, ona je svakako nauka o orofacijalnom sistemu, njegovim specifičnostima, oboljenjima i terapiji. Međutim, kako je osmeh prvi izraz prijateljske dobrodošlice, onda se zubno ljekarstvo pretvara u umjetnost kreiranja pozitivnih emocija. Dakle, mislim da je svaki stomatolog zapravo ostvareni umjetnik u polju medicine“.
Živimo u dobu napredne tehnologije i robotike. Koliko je ova tehnologija uticala na samu stomatologiju, tj. kako se odrazilo na same stomatologe i zubne tehničare, a kako na pacijente?
„Kao i svaki tehnološki napredak, prodor tehnologije u stomatološku praksu radikalno mijenja pristup zahvatima, kao i rezultate rada nabolje. Osim očiglednih prednosti, kao što su preciznost, brzina i eliminisanje slučajnih grešaka, digitalizacija zapravo nudi puno više – integraciju drugih digitalnih protokola u planiranju i izradi dentalnih nadoknada, kakvi su fotografija, skenovi lica kao i virtuelna realnost. Na ovaj
način, terapeutske procedure postaju ne samo olakšane, već i predvidive i ponovljive“.
Kada govorimo o digitalizaciji u stomatologiji kako je digitalizacija prihvaćena od strane stomatologa u Srbiji?
„Interesantno je, da po pitanju uvođenja novih tehnologija zapravo prednjače naše kolege iz zubotehničkih laboratorija. Zubna tehnika se, naime, uveliko digitalizuje, pa sada postaje sve teže naći ozbiljnu tehniku, sa stremljenjem ka budućnosti, koja nije u nekom procentu digitalizovana. Što se ordinacijskog dijela tiče, polako se stvara svest o neophodnosti digitalizacije već od faze uzimanja otiska. Verujem da će, sa pojeftinjenjem same aparature i većom konkurencijom različitih proizvođača, i ordinacijski dio stomatološke prakse zahvatiti plima digitalnog talasa“.
Danas pacijenti žele minimalno posjećivati stomatologa prilikom stomatoloških zahvata. Smatrate li da je CAD CAM tehnologije u stomatologiji unaprijedila i pomogla kako stomatolozima tako i pacijentima?
„Da, svakako. Kompjuterizovana stomatologija omogućava posjete u stilu „jednodnevne stomatologije’, gdje mnoge nadoknade možete dobiti već za nekoliko sati, a koje su ranije zahtijevale višednevni rad. Kompjuterizacija i digitalizacija omogućavaju novi kolosjek prenosa informacija, planiranja kao i izrade nadoknada. Treba napomenuti, da se na ovaj način dobija ne samo na brzini, već i na vremenu. Takođe, predvidivost uspjeha radova je značajno povećana, čime se omogućava traženi rezultat u minimalnom vremenskom periodu“.
U cijenovnom pogledu, da li će digitalizacija u stomatologiji povećati cijene određenih usluga?
„Rekao bih da ne. Iako je na našim prostorima finansijska situacija takva, da su finanskijske vrednosti stomatoloških usluga značajno niže u poređenju sa evropskim, zapravo su znanje i umešnost stomatološkog tima faktori koji bi trebalo da diktiraju cijenu. U tom kontekstu, digitalna aparatura, iako veoma skupa, može se smatrati samo jednim od odabranih načina izrade nadoknada od strane vještog terapeuta. Takođe, moramo naglasiti da kompjuterizacija ne znači i automatizaciju, odnosno, digitalnim mašinama i dalje upravlja čovek, čije vrijeme, znanje, iskustvo i umjeće zapravo diktiraju cijenu stomatoloških usluga“.
Kada je u pitanju primjena novih materijala da li tu postoji napredak?
„Svakako. Najveći napredak, što se stomatološke protetike tiče, ostvaren je na polju primjene bezmetalne keramike. Od pojedinačnih nadokanda, inleja, onleja, faseta i solo kruna, danas je već uveliko moguće napraviti monolitne nadoknade sa većim brojem među članova, te cirkularne mostove. Kombinacija biokompatibilnosti, mehaničkih svojstava, kao i odlične estetike čini bezmetalnu keramiku materijalom izbora u terapiji fiksno-protetskih nadoknadama“.
Da li ste upoznati sa procesima digitalizacije stomatoloških ordinacija u zemljama bivše Jugoslavije? Da li stomatolozi prate svjetske trendove kada je u pitanju digitalizacija stomatoloških procesa?
„Mislim da možemo biti ponosni na našu stomatologiju – kad rekoh našu, mislim upravo na bivše jugoslovenske prostore. Naime, domišljatost ljudi naših regiona, po kojoj smo svakako poznati, doprinjela je interesantnim pristupima upotrebe digitalne tehnologije, a naša prirodna kreativnost izvanrednim rezultatima tretmana. Po načinima razmišljanja, terapijskim opcijama, prisutnoj opremi i postignutim rezultatima, mislim da ni po čemu ne zaostajemo, a u nekim segmentima i prednjačimo u odnosu na svjetske trendove“.
S obzirom na pandemiju COVID-19, koja je uticala na sve sfere života pa tako i na stomatologiju, kako vidite nastavak razvoja stomatologije?
„Stomatologija će, svakako, nastaviti svoj utabani put ka digitalizaciji. Naime, inicijalni kontakti, koji su po pravilu bili uživo, danas se već mogu ostvariti i virtuelnim putem, na tržištu već postoje aplikacije koje daju mogućnost prve interakcije između stomatologa i pacijenata u cilju procjene stanja i terapeutskih mogućnosti. Sadašnja neželjena situacija ovaj proces može samo da ubrza. Naravno, lični kontakt ne može se zamijeniti – ne samo što se samog tretmana tiče, već i stvaranja opšte atmosfere razumijevanja između želja pacijenata i mogućnosti stomatološke struke“, zaključio dr Danimir Jevremović.
Izvor: DenTBiH
