Situacija sa karijesom kod djece predškolskog i školskog uzrasta u regionu je alarmanta. Ništa bolje, nažalost, nije ni u Crnoj Gori. Prema podacima do kojih smo došli, svako drugo dijete u Crnoj Gori ima problema sa karijesom, a dešava se da šestogodišnjaci imaju više od polovine karioznim zuba. Na ovu temu, razgovorali smo sa prof. dr Snežanom Matijević, koja je na studijskom programu Stomatologije, pri Medicinskom fakultetu na Univezitetu Crne Gore, angažovana za izvođenje nastave za predmete: preventivna stomatologija I i II, dječija stomatologija, povrede usta i zuba kod djece i menadžment u stomatologiji.
Šta je po vašem mišljenju glavni razlog za ovako lošu situaciju sa karijesom kod djece?
-Ovi zaista porazni rezultati, po mom mišljenju, rezultat su nekoliko različitih faktora. Jedan je slabo ukorijenjena svijest o važnosti održavanja oralnog zdravlja. Mi imamo problem sa nepostojanjem društvene svijesti o važnosti prevencije pojave karijesa, naročito u najmlađem dobu. Drugi faktor jeste raskorak između pozitivnih propisa iz ove oblasti i njihove realizacije. Isto tako, ne manje važni faktori koji su doveli do ovog stanja jesu i tržišna utakmica koju vodi veliki broj privatnih stomatoloških ordinacija, koje su često orjentisane na saniranje nastalih problema, a nisu u volji ili mogućnosti da se u zadovoljavajućoj mjeri posvete upravo preveniranju nastanka problema.
Ima li Crna Gora program za prevenciju karijesa i šta on podrazumijeva?
-Kada su u pitanju propisi i primjenjujući pravilnici, oni su, moram reći u skladu sa pozitivnom evropskom praksom, ali i sa praksama okruženja. Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) pruža besplatne stomatološke preglede trudnicama za vrijeme trudnoće i 12 mjeseci nakon porođaja, djeci do 18 godina, učenicima i studentima starosti do 26 godina, grupaciji ljudi starijih od 65 godina, kao i brojnim osjetljivim populacijskim grupama. Predviđeno je i pokrivanje kompletne promocije oralnog zdravlja i preventivnih pregleda kod već nabrojanih, a naučno dokazanih ključnih populacionih grupa. Važna mjera prevencije jeste i individualni zdravstveno vaspitni rad u stomatološkim ordinacijama. Međutim, praksa ukazuje na ne baš dobre rezuzltate i na potrebu da se stomatolozi i relevantne zdravstvene institucije i ustanove posvete prevenciji na jedan intezivniji način, ili da u krajnjem revidiramo sve već preduzete mjere. Po mom mišljenju, dobar primjer ovakve saradnje jeste postojanje stomatoloških ordinacija koje sarađuju sa RFZO i čiji je rad sufinansiran od strane ove institucije.
Ako nema, šta bi po vašem mišljenju trebalo da se uradi da se taj problem u budućnosti smanji na neki „podnošljivi“ procenat? Šta bi u prevenciji karijesa trebalo da uradi struka, šta država, a šta roditelji?
-Potreban je sinhronizovan, intezivan rad svih relevantnih subjekata kako bi se postigli bolji rezultati u edukaciji i promociji oralnog zdravlja. Nužno je edukovati buduće roditelje, koji bi mjere zaštite sprovodili od samog rođenja djeteta, koji bi bili edukovani da spriječe i prepoznaju prve nastanke karijesa. U Tivtu konkretno, u sklopu Doma Zdravlja organizuju se časovi za trudnice, na kojima se govori i oralnom zdravlju i svemu što buduća majka može učiniti za oralno zdravlje svog djeteta. Važno je uspostaviti čvrstu saradnju na relaciji ginekolog (koji vodi trudnoću) – stomatolog – pedijatar. Ginekolog i pedijatar, i majku i dijete mogu u pravom trenutku uputiti na stomatologa, kako bi i dijete i majka od samog početka na pravi način poveli računa o oralnom zdravlju. Prve godine života djeteta, su veoma važne i pravo su vrijeme za početak brige o zubima i usnoj duplji. Takođe, nužno je važnost oralnog zdravlja predstaviti omladini do 18 godina i na velika vrata oralnu higijenu postaviti kao imperativ ovoj grupaciji. Sve navedeno mora pratiti jačanje kadrovskih i prostornih kapaciteta u stomatološkoj zdravstvenoj zaštiti omladine i djece. Isto tako stomatolozi, stomatološke ordinacije moraju ponuditi zadovoljavajući nivo preventivnog rada sa pacijentima. Problemi sa kojima se u ovom domenu suočava Crna Gora, identifikovani su i u zemljama okruženja, pa struka predlaže da državne institucije budu jaka podrška cijelom procesu, da postave jasne prioritete koji bi morali biti sprovođeni, a svaki bi program nužno pratila i kvalitetna evaluacija učinjenog. U ovom procesu svi u društvu moraju doprinjeti jednim dijelom, kako bi se dostigao željeni standard, jednak onome u zemljama EU, posebno skandinavskim zemljama. U svijetu postoji trend zdravih prirodnih zuba, dok kod nas prevagu odnose skupi estetski i krajnje komercijalizovani zahvati.
Koliko će biti od pomoći najavljeno vraćanje ordinacija pod okrilje domova zdravlja?
-Ne možemo očekivati da privatne stomatološke ordinacije ponesu teret edukacije o važnosti oralnog zdravlja. Čak šta više, one se često prepuštaju zahtjevima zdravstveno neobrazovanog tržišta kojem su preventivne usluge na posljednjem mjestu. Postojanje ordinacija u domovima zdravlja, čije troškove rada jednim dijelom ili u potpunosti pokriva RFZO, učinile bi da stomatološke usluge postanu dostupnije svima, ali i da same prate politiku edukacije i prevencije kao obaveznu. Kao što sam i ranije napomenula, ovaj vid rada, može dati dobre rezultate u ovoj oblasti.
Da li bi povratak stomatologa u škole, po vašem mišljenju, mogao da riješi problem? Da li bi edukacija u vrtićima i školama, u koje bi bili uključeni i roditelji, bila jedan od načina da djeca imaju zdrave zube i da se više ne priča o ovim stvarima kao alarmantnim?
-Struka se uveliko bavi ovim pitanjem i zapravo, neke analize pokazuju da ideja školskog stomatologa, nužno ne doprinosi boljim rezultatima. Takvo rješenje sa ekonomskog aspekta je veoma zahtjevno, međutim ima određene prednosti, kao što su dostupnost ortodonskih usluga i stvaranje ambijenta za vaspitno-edukativan rad. Ipak, podaci pokazuju da problem nastaje ranije, u predškolskom dobu, pa i kod mlađih uzrasta. Zato je predlog struke rad sa budućim roditeljima i roditeljima i djecom vrtićkog uzrasta, a kasnije postupno širenje target grupa. Ovakva bi strategija bila izvodljivija i sa finansijkog aspekta – zaključila je doktor Snežana Matijević.
Prof. dr Snežana Matijević rođena je 06. 07. 1963. godine u Kotoru. Osnovnu i srednju školu završila je u Tivtu sa odličnim uspjehom. Stomatološki fakultet u Beogradu je upisala 1982. godine, a diplomirala 28.09.1987. godine. Neposredno nakon diplomiranja 1987. godine obavila je obavezan ljekarski staž i od tada je zasnovala stalni radni odnos u Domu zdravlja Tivat. Od 2006. do 2016. godine bila je direktor Doma zdravlja u Tivtu Specijalističke studije iz nastavnog predmeta Dječija i preventivna stomatologija upisala je 01.05.1995. godine, a specijalistički ispit položila 07.05.1998. godine sa najvišom ocjenom pred ispitnom komisijom klinike za preventivnu i dječiju stomatologiju na Stomatološkom fakultetu u Beogradu. Oktobra 1996. godine upisala je postdiplomske studije na Stomatološkom fakultetu u Beogradu, a magistarski rad odbranila 08. 06. 1999. godine sa temom «Oralno zdravlje školske djece primorskog dijela Crne Gore». Doktorsku disertaciju je odbranila 18. 05. 2003. godine pod nazivom «Definisanje modela za preventivnu stomatološku zaštitu odojčadi». Osnivanjem studijskog programa Stomatologije pri Medicinskom fakultetu na Univezitetu Crne Gore angažovana je za izvođenje nastave za predmete: Preventivna stomatologija I i II , Dječija stomatologija, Povrede usta i zuba kod djece i Menadžment u stomatologiji. U zvanje docenta birana je 29.04.2010. godine, a u zvanje Primariusa birana je 22.10.2010. godine od strane komisije za dodjeljivanje zvanja Primarius pri Ministarstvu zdravlja Crne Gore. U zvanje vandrednog profesora birana je 2015. godine.
