Karijes je veliki problem kod djece u Srbiji, Crnoj Gori i Republici Srpskoj, a ništa bolja situacija nije, nažalost, ni u Federaciji Bosne i Hercegovine. Na tu temu, razgovarali smo sa prof. dr. sc. Ninom Marković, vanrednim profesorom na Katedri za preventivnu stomatologiju i pedodonciju, specijalistom dječije i preventivne stomatologije i šefom Klinike za preventivnu stomatologiju i pedodonciju Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
-Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH iz 2017. godine od svih registrovanih oboljenja usta i zuba preko 40% je udio karijesa u dječijem uzrastu. Ovo nije podatak koji predstavlja indeks karijesa, ovo je podatak o udjelu pojedinih oboljenja u ukupnom morbiditetu. Prema podacime epidemiološke studije iz 2004. godine sprovedene na teritoriji Bosne i Hercegovine prema metodi Svjetske zdravstvene organizacije na uzorku od 1120 pregledane djece uzrasta 6 i 12 godina, što su indeksni uzrasti Svjetske zdravstvene organizacije za procjenu stanja oralnog zdravlja u dječijem uzrastu, djeca uzrasta 6 godina imaju u prosjeku oko 6 mliječnih zuba zahvaćenih karijesom, djeca uzrasta 12 godina u prosjeku imaju oko 4 stalna zuba zahvaćena karijesom i njih više od 40 % ima upalu desni uzrokovanu lošom oralnom higijenom. Samo 6,6% šestogodišnjaka i 9% dvanaestogodišnjaka su bili bez karijesa. Ovi podaci jesu alarmanti i zabrinjavajući. Ukoliko je ovakvo stanje kod dvanaestogodišnjaka šta očekivati kod odraslih? – objašnjava doktorka Marković.
Ima li Federacija BiH program za prevenciju karijesa i šta on podrazumijeva?
-Nažalost, nacionalna epidemiološka studija nakon 2004. godine nije rađena, međutim obzirom na izostanak strategije za prevenciju oboljenja zuba i usta sa jasno definisanim ciljevima, akcionim planom i provodivom programskom zaštiom nije za očekivati da se stanje samo od sebe popravi. Na nivou nadležnih državnih institucija je donošenje zakonskih akata, strategija i budžeta, na nivou profesionalaca stomatološke struke je adekvatna obučenost i sprovođenje preventivnih mjera i programa. U sistemu zdravstvene zaštite je veoma važno da se fokus djelovanja usmjeri na prevenciju, na ovaj način postići će se viši novo kvaliteta zdravlja i kvaliteta života stanovništva, kao i uštede u budžetu.
Šta bi u prevenciji karijesa trebalo da uradi struka, šta država, a šta roditelji?
-Ministarstva zdravlja, Zavod za javno zdravstvo, roditelji, vaspitači u vrtićima, nastavnici u školama, ginekolozi, pedijatri i naravno stomatolozi zajedničkim naporima predstvljaju glavne aktere u sprovođenju programske zaštite oralnog zdravlja, ali ne stihijski i sporadično kako se to radi,već organizovano i sistemski u skladu sa donesenom strategijom i programima.
Da li bi povratak stomatologa u škole, kao što je nekada bilo, po vašem mišljenju, mogao da riješi problem?
-Ambulante u školama i vrtićima su odlična rješenja koja omogućavaju optimalnu dostupnost stomatološkoj zaštiti, pravovremeno djelovanje i u smislu prevencije i liječenja – zaključila je doktorka Marković.
Uže naučne oblasti doktorke Nine Marković su preventivna stomatologija, dječija stomatologija, javno oralno zdravlje, oralna epidemiologija. U dosadašnjem radu objavila je preko 60 naučnih i stručnih radova kao autor i koautor, koautor je tri univerzitetska udžbenika, učestvovala u više istraživačkih projekata uključujući i epidemiološku studiju o stanju oralnog zdravlja djece u BiH 2004. godine.
