Ankete sprovedene u posljednjih desetak godina otkrile su da hrvatski građani peru zube u prosjeku jednom u pet dana umjesto dva puta dnevno, koliko preporučuju stručnjaci.
Kako upozoravaju autori Strateškog plana promicanja i zaštite oralnog zdravlja 2015.-2017. i učesnici hrvatske kampanje “Ajmo prati zube”, svaki četvrti muškarac pere zube samo kada ide zubaru, po glavi stanovnika u prosjeku se potroše dvi i po paste za zube godišnje, 12-godišnjaci u prosjeku imaju četiri pokvarena zuba, 80% Hrvata boluje od neke parodontne bolesti, 90% ih ima karijes, a 11% nema svog stomatologa. Rezultat je da su Hrvati po broju zdravih zuba na dnu EU. Iza je samo Bugarska.
Manjak oralne higijene povezan je s brojnim ozbiljnim bolestima
Međutim, zdravlje zuba samo po sebi nije jedini problem. Novija istraživanja sve jasnije pokazuju da postoji povezanost između loše oralne higijene i razvoja parodontitisa (ono što je u narodu poznato kao paradentoza, parodontoza itd.), koji je, pak, povezan s cijelim nizom ozbiljnih, sistemskih bolesti kao što su dijabetes, bolesti srca, demencija, reumatoidni artritis i druge autoimune bolesti.
Među ostalim, istraživanja sve više otkrivaju da je populacija bakterija, odnosno mikrobiom usta, povezana s mikrobiomom probavnog sistema i da zajedno čine jednu os, čiji je poremećaj povezan s brojnim bolestima, uključujući čak i rak. Konačno, ne manje važno, liječenje parodontitisa i njegovih posljedica predstavlja velik finansijski teret za zdravstvene sisteme koji se mjeri u milijardama eura, a on se može značajno smanjiti pravovremenom dijagnostikom i liječenjem.
Stručnjaci: Već godinama upozoravamo na to
Predsjednik Hrvatskog parodontološkog društva dr. sc. Darko Božić, profesor na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu, kaže da njegovi saradnici i on već godinama upozoravaju na povezanost parodontitisa i brojnih sistemskih bolesti.
„Najsnažniji i najjasniji dokazi postoje za povezanost s kardiovaskularnim bolestima i dijabetesom. Takođe se sprovode istraživanja o povezanosti s drugim bolestima, međutim, ona su novijeg datuma. Tu je jedno od ključnih pitanja na koje treba naći odgovor je li parodontitis uzrok, otežavajući faktor ili posljedica neke druge bolesti“, kaže Božić.
Naime, kod nekih bolesti, naprimjer demencije, odnosno Alchajmera, veza s parodontitisom može biti i uzročna i posljedična. Osoba s Alchajmerom može biti nesposobna da održava oralnu higijenu, a takođe parodontitis može biti jedan od uzroka Alchajmera.
„Parodontitis je šesta najčešća hronična bolest u svijetu. Trenutno 11.2% svjetske populacije, što je oko 800 milijuna ljudi, boluje od umjerenog i uznapredovalog parodontitisa. Oko 65% ljudi starijih od 65 godina ima umjerene ili uznapredovale oblike te bolesti. Ona uglavnom počinje u ranim 30-im godinama, ali mogu oboljeti i mlađi, već s 20. Hrvatska je po prevalenciji karijesa takođe pri vrhu EU. Kada je riječ o parodontitisu, posljednji podaci su nam od prije 20 godina, a oni su već tada bili izrazito loši“, kaže Božić.
Situacija je svuda loša i pogoršava se
Ipak, ističe da situacija s težim oblicima parodontitisa ni u drugim zemljama nije puno bolja, a svuda se pogoršava ili, u najboljem slučaju, stagnira.
„Ljudi sve duže žive i sve rjeđe vade pokvarene zube. Logična posljedica je da je sve više parodontitisa. Kada neko izvadi zub zbog karijesa u 30-im godinama, onda ni ne postoji mogućnost da se na tom mjestu razvije parodontitis“, tumači.
Parodontitis je ozbiljna prijetnja zdravlju
Što je parodontitis? Parodont se sastoji od tkiva koja pružaju potporu zubima u vilici, a uključuju gingivu (desni), kost, parodontni ligament i vanjsku površinu korijena zuba. Parodontne bolesti, takođe poznate kao bolesti desni, skup su upalnih stanja koja zahvataju ta tkiva. U ranoj fazi nastaje gingivitis, kad upala zahvata samo desni koje postaju natečene i crvene te lako krvare.
Parodontne bolesti, gingivitis i parodontitis nastaju zbog bakterija u ustima koje inficiraju potporna tkiva oko zuba i zbog imunosnog odgovora organizma na te upalne procese. Parodontitis se smatra glavnim uzrokom gubitka zuba kod odraslih. Kad nastupi ozbiljniji oblik parodontitisa, desni se mogu odvojiti od zuba, može doći do gubitka kosti, a zubi se mogu olabaviti ili ispasti.
Upalna stanja takođe mogu uzrokovati loš zadah. Glavni faktori koji povećavaju rizik od bolesti su loša oralna higijena, pušenje i slabo kontrolisani dijabetes. No postoje i drugi, poput HIV/AIDS-a, porodičnog nasljeđa i određenih lijekova. Parodontne bolesti izrazito su česte u cijelom svijetu, ali one se u velikoj mjeri mogu spriječiti.
Parodontitis i dijabetes
Kako smo već naveli u uvodu, brojna istraživanja sprovedena u posljednja dvije decenije pokazuju da postoji povezanost između parodontitisa i cijelog niza najčešćih hroničnih bolesti današnjice, kao što su dijabetes i kardiovaskularne, bubrežne, plućne, neurološke i maligne bolesti, koje su odgovorne za većinu smrtnih ishoda.
Naprimjer, istraživanja sve više pokazuju da postoji dvosmjerni odnos između parodontitisa i dijabetesa, u kojem dijabetes povećava rizik od parodontitisa, a parodontna upala negativno utiče na kontrolu glikemije, što može pogoršati dijabetes.
„Ako kod pacijenta liječite samo dijabetes, a ne i parodontitis, nećete moći izliječiti ni jedno ni drugo. Posljednjih godina objavljene su ozbiljne intervencijske studije koje pokazuju da parodontološka terapija značajno pomaže pri metaboličkoj kontroli kod pacijenata s dijabetesom tipa 2 kroz razdoblje od godinu dana. Upravo zbog toga je u Lancet Diabetes & Endocrinologyju objavljen komentar pod naslovom Oral health: a neglected aspect of diabetes care“, upozorava Božić.
Parodontitis i bolesti srca
Istraživanja takođe ukazuju na vezu između bolesti desni i upala koje mogu prethoditi srčanom udaru, moždanom udaru i drugim iznenadnim vaskularnim događajima. Rizik je još veći kada bolesnik ima visok holesterol.
Naučnici su otkrili bakterije iz usta u masnim naslagama ljudi s aterosklerozom, bolešću kod koje se u arterijama nakuplja plak. Neliječene, te naslage mogu suziti arterije ili se osloboditi i začepiti ih uzrokujući srčani ili moždani udar.
Evropska federacija za parodontologiju (EFP) i World Heart Federation (WHF) 2020. godine organizovali su i objavili zajednički naučni konsenzus, u kojem su jasno iznijeli nove dokaze o povezanosti parodontitisa i kardiovaskularnih bolesti te objasnili koliki je povoljan učinak parodontološke terapije na kardiovaskularne bolesti. Takođe su donijeli i brojne preporuke.
Parodontitis i demencija
Jedan sistemski pregled velikog broja studija pokazao je da loše parodontno zdravlje i gubitak zuba povećavaju rizik od pada kognitivnih sposobnosti i demencije. Jedna studija iz 2008. otkrila je da je parodontitis oko osam puta učestaliji kod osoba koje imaju reumatoidni artritis nego kod onih koje ga nemaju. Autori su zaključili da bi dio problema mogla biti oralna higijena.
Nova potvrda mehanizma – bakterije iz usta ulaze u krvotok
Budući da korelacija nije dokaz kauzalnosti, naučnici u nekim novim studijama takođe nastoje da utvrde koji bi mehanizmi mogli objasniti kako bolesti desni mogu uzrokovati druge ozbiljne bolesti.
Jedno novo istraživanje, objavljeno 22. februara u časopisu Science Translational Medicine, prvi put je pokazalo koja bi poveznica tu mogla biti ključna. U njemu je otkriveno kako bakterijske zajednice smještene ispod rubova zubnih desni mogu probiti prirodnu barijeru između usne šupljine i krvožilnog ssistema, izložiti komponente bakterija odbrambenom mehanizmu tijela i tako ga pokrenuti na djelovanje.
Aktivirana protivtijela mogu, pak, reagovati vlastitim proteinima i tako uzrokovati ili pogoršati autoimune bolesti, među kojima i reumatoidni artritis. Doc. dr. sc. Marija Roguljić, specijalistica parodontologije na Medicinskom fakultetu, ističe da bakterije koje nasele površinu korijena zuba stimuliraju upalno-imunološki odgovor domaćina koji ih neuspješno nastoji ukloniti.
„Ovaj proces rezultira kroničnom upalom u kojoj kroz bogatu mrežu krvnih žila parodontnih tkiva bakterije i njihovi toksini ulaze u sistemsku cirkulaciju i mogu imati negativan učinak na udaljena tkiva i organe. Na primjer, jedna od najznačajnijih bakterija koja se povezuje s parodontitisom Porphyromonas gingivalis pronađena je u aterosklerotskim plakovima koronarnih krvnih žila i u moždanim lezijama osoba oboljelih od Alchajmerove bolesti“, tumači Roguljić.
Teret za zdravstvo koji se može smanjiti
Analize su pokazale da parodontne bolesti predstavljaju velik teret za zdravstveni system, koji se može izbjeći. Koliko je važno pravovremeno djelovanje, pokazuje jedno istraživanje u šest evropskih zemalja koje je utvrdilo da je uklanjanje gingivitisa te povećanje stope dijagnosticiranja i liječenja parodontitisa do razine od 90% dalo pozitivan povrat ulaganja u periodu od 10 godina.
Naprimjer, u Holandiji su ulaganjem ostvarene uštede od 7.8 milijardi eura, a u Italiji od 36 milijardi eura (grafika dolje). Zanemarivanje liječenja gingivitisa može značajno povećati troškove i smanjiti godine zdravog života (HLY) stoga je naglasak na samozbrinjavanju i prevenciji kritičan i iz individualne i iz društvene perspektive.
Božić kaže da su Amerikanci još 2014. godine na uzorku od 340.000 pacijenata izračunali da se liječenjem parodontitisa na godišnjem nivou ostvaruju značajne uštede u liječenju sistemskih bolesti kao što su dijabetes tipa 2 te kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti i kod trudnica, koje se računaju u hiljadama dolara.
Dijagnosticiranje
Parodontne bolesti u velikoj mjeri prolaze ispod radara jer uglavnom ne bole. Pacijenti često dugo ne reaguju čak ni nakon što primijete da im desni kravare jer to smatraju normalnim. Roguljić kaže da je rana dijagnostika od izuzetne važnosti jer se izgubljena parodontna tkiva liječenjem mogu obnoviti samo u manjoj mjeri.
„Kod većine ljudi parodontitis ima sporo napredujući karakter te su potrebne godine da dođe do velikog gubitka tkiva, što onda uzrokuje klimanje i ispadanje zubi. Kod osoba s parodontitisom pronalazimo parodontne džepove – prostor između površine korijena i desni, odnosno gingive, u kojemu su naseljene bakterije – koji nije dostupan svakodnevnom održavanju oralne higijene.
Zbog prisutnog hroničnog upalnog procesa dolazi do brojnih promjena parodonta. Gingiva je otečena i lako krvari pri četkanju i žvakanju. Boja je promijenjena od zdrave ružičaste do intenzivno crvene ili ljubičaste. Zbog gubitka tkiva osobe s parodontitisom imaju vidljive korijene zuba u usnoj šupljini, stvaraju se trokutasti crni prostori između zuba zbog povlačenja gingive, a pacijenti se žale na nesigurnost prilikom žvakanja i govora. Na rendgenskim snimkama kod osoba s parodontitisom vidi se nestajanje kosti različitih stepena“, kaže Roguljić.
Dijagnoza se postavlja vizualnim pregledom tkiva desni oko zuba te sondom i rendgenskim snimkama kojima se traži gubitak koštane mase oko zuba.
Kako ispravno održavati oralnu higijenu?
Roguljić je za Index objasnila koje su najbolje, naučno potvrđene metode održavanja higijene zubi.
„Uputstva za sprovođenje oralne higijene trebale bi biti individualno prilagođene svakoj osobi u skladu sa stanjem usne šupljine i mogućnostima korištenja brojnih sredstava dostupnih na tržištu.Pravilno sprovođenje oralne higijene najvažnija je preventivna mjera parodontnih bolesti i nastanka karijesa. Kako je ranije rečeno, najznačajniji uzročnici bolesti su bakterije koje naseljavaju tvrde zubne površine pa je njihovo mehaničko uklanjanje najvažniji postupak u održavanju oralne higijene.
Mehaničko uklanjanje bakterijskih naslaga sprovodi se zubnim četkicama, bilo ručnim ili električnim, u trajanju od 2-3 minuta dva puta dnevno. Međutim, četkice nisu dovoljne za potpuno uklanjanje svih bakterijskih naslaga pa se preporučuje korištenje interdentalnih, odnosno međuzubnih četkica, za dostupne bočne površine zubi. Kod osoba s parodontitisom od izuzetne je važnosti korišćenje takvih četkica različitih veličina zavisno o stepenu težine bolesti zbog izloženosti korijena zubi koji lako akumuliraju naslage.
Osim mehaničke kontrole nastanka bakterijskih naslaga, individualno se mogu koristiti i vodice za ispiranje usne šupljine s protivupalnim djelovanjem na bazi eteričnih ulja, klorheksidina i cetilpiridinijeva hlorida. Redovno profesionalno čišćenje zuba kod doktora dentalne medicine i specijalista parodontologije te savjetovanje o fakorima rizika – promocija kontrole dijabetesa i prestanka pušenja – takođe su važni za održavanje parodontnog zdravlja.
Fizička aktivnost, prehrambene navike i promjene stila života u smislu kontrole tjelesne težine takođe pozitivno utiču na bolje stanje oralnog zdravlja, ali potrebna su dalja istraživanja koja će jasnije pokazati njihov značaj u prevenciji parodontitisa”, tumači Roguljić.
Izvor: Index
