Najsmrtonosnija pandemija zabilježena u istoriji možda i dalje utiče na oralno zdravlje ljudi vjekovima kasnije, potencijalno doprinoseći nekim modernim slučajevima oboljenja desni. To je još uvek samo hipoteza, ali ako korelacije izdrže buduća istraživanja, to bi moglo otkriti neočekivane, dugoročne posljedice zaraznih respiratornih bolesti. Istraživanje koje je objavio Nature Microbiology povezuje bubonsku kugu, poznatiju kao “crna smrt”, sa stanjem današnjeg oralnog zdravlja.
Mikrobiom koji živi u ljudskim ustima, nosu i grlu druga je najveća mikrobna zajednica u našem tijelu nakon one crijevima. Sada je jedno od prvih istraživanja koje prati njegovu evoluciju kroz istoriju ustanovilo je ključnu tranziciju koja se podudara sa pojavom “crne smrti” u kasnom Srednjem vijeku.
Istraživanje koje su vodili naučnici sa Univerziteta države Pensilvanija bazira se na genetičkoj analizi uzoraka drevnih zuba od 235 osoba koje su živjele u Velikoj Britaniji između otprilike 2200. p.n.e. i 1853. godine.
Više od polovine ovih osoba živjelo je u Londonu, gdje su talasi kuge tokom nekoliko vjekova odnijeli živote desetina hiljada ljudi.
Samo je ovaj grad izgubio između 30 i 50 posto svoje populacije u svega tri godine nakon što se kuga pojavila u 14. vijeku, “značajno mijenjajući strukturu populacije i način života u gradu”, kaže međunarodni tim naučnika.
Proučavajući zube svih analiziranih Britanaca, tim je identifikovao 954 vrste mikroorganizama koje se široko gledano mogu svrstati u dvije različite zajednice.
Izgleda da su ove zajednice promjenile sastav nakon dolaska druge pandemije kuge u London 1348. godine.
Izvor bolesti desni?
Mikrobna zajednica kojom dominira rod metanobrevibakter pojavila se prije oko 2.200 godina, iako je danas uglavnom izumrla kod modernih industrijalizovanih ljudi, nestajući oko 1853. godine.
Sa druge strane, modernija mikrobna zajednica pokazivala je nižu bakterijsku raznolikost i uglavnom je bila dominirana rodom streptokokus – zajednicom koja podržava bakterije povezane sa oboljenjem desni.
Ovo ukazuje da “moderni izvori bolesti desni mogu imati porijeklo u zajednici povezanoj sa bakterijama streptokokus”, pišu autori.
Bubonska kuga nije odgovorna za sve ove promjene, ali prema statističkim analizama, faktori vezani za vrijeme, uključujući pojavu “crne smrti”, mogli bi objasniti gotovo 11 odsto istorijskog pomaka u oralnim mikrobiomima u Londonu.
“Iako ovo otkriće zahtjeva dalje ispitivanje, temporalne promjene u sastavu oralnog mikrobioma koje se podudaraju sa drugom pandemijom kuge u Londonu mogle bi biti rezultat ove bolesti”, pišu istraživači. Oni takođe sugerišu da su unapređenja u javnoj higijeni, ishrani i kulturi koja su uslijedila nakon kuge mogle doprineti promjenama u mikrobiomu ljudskih usta.
Potrebna dalja istraživanja
Nedavna DNK analiza žrtava “crne smrti” sugeriše da je ova smrtonosna pandemija pokrenula genetske promjene u ljudskoj populaciji koje opstaju do danas.
Promjene u genetskom sastavu populacije nakon kuge možda su povećale rizik od dijabetesa. Zatim, povećani rizik od dijabetesa može povećati rizik od oboljenja desni.
Tim istraživača još uvijek ne zna zašto je metanobrevibakter zajednica nestala u Britaniji ili da li je zajednica kojom dominira streptokokus zapravo vodeći uzrok parodontitisa. Međutim, otkriveno je da je barem u Londonu oboljenje desni značajno povezano sa sastavom oralnog mikrobioma. Autori studije ne mogu dokazati uzročno-posljedičnu vezu svojim rezultatima, ali indirektne asocijacije koje povezuju respiratorne bolesti, imunološke probleme i oralno zdravlje dovoljno su jake da sugerišu da bi ih trebalo dalje istražiti.
“Otkrivanje porijekla ovih mikrobnih zajednica može pomoći u razumijevanju i upravljanju ovim bolestima”, kazala je Lora Vejrič, antropološkinja iz pomenutog tima istraživača.
