Parodontne bolesti su stanja koja zahvaćaju potporna tkiva zuba (parodont), a generalno ih dijelimo na gingivitise i parodontitise.
Parodontne bolesti
Doživljavate li jedan ili više od sljedećih simptoma?
- krvarenje zubnog mesa (prilikom četkanja, konzumacije hrane ili spontano)
- neugodan zadah iz usta
- povlačenje zubnog mesa (recesija gingive), često uz preosjetljivost zubnih korjenova
- crvenilo, oticanje ili osjetljivost zubnog mesa
- gnojenje (“promijenjenukus u ustima“)
- pojava razmaka između zuba
- promjena položaja zuba (“dulji zubi“, “drugačiji zagriz“)
- povećana pomičnost zuba
- ispadanje zuba
Ukoliko ste primijetili jedan ili više navedenih problema, svakako vam savjetujemo da zatražite pregled potpornih tkiva zuba (parodonta). Pravodobno prepoznavanje i liječenje ključ je prevencije daljnjeg napredovanja parodontne bolesti.
Povlačenje zubnog mesa – imam li parodontitis?
Povlačenje zubnog mesa (recesija gingive) jedan je od vodećih razloga zbog kojega pacijenti traže pomoć parodontologa. Izrazito je važno razlučiti je li recesija gingive posljedica parodontitisa ili je riječ o tzv. neupalnoj recesiji gingive.
Preagresivno, posebno horizontalno četkanje i primjena tvrdih četkica smatraju se glavnim razlogom za razvoj neupalnih recesija gingive.
Jeste li primijetili:
- recesija gingive vam predstavlja estetski problem
- ogoljeli zubni korjenovi su preosjetljivi na podražaje (npr. toplo, hladno)
- provođenje adekvatne oralne higijene je otežano ili onemogućeno
Parodontološkim pregledom se utvrđuje pravi uzrok povlačenja zubnog mesa te se u skladu s time individualno planira daljnje liječenje.
Gingivitis i parodontitis – sličnosti i razlike
Gingivitis i parodontitis predstavljaju glavne parodontne bolesti.
Gingivitis je najblaži oblik parodontne bolesti koja uključuje upalu zubnoga mesa (gingive). Potporna kost nije zahvaćena bolešću, ali se neliječeni gingivitis kod prijemčivih pacijenata razvija u parodontitis.
Parodontitis (parodontoza) je opsežnija upala potpornih tkiva zuba. Osim zubnog mesa, zahvaćeni su i potporna kost, periodontalni ligament i cement. Neliječeni višegodišnji parodontitis može biti odgovoran za gubitak zuba, ali i ozbiljno povećati rizik od brojnih sistemskih bolesti.
Parodontne bolesti se mogu javiti gotovo u svakoj dobnoj grupi. Štoviše, parodontitis u mlađoj dobi često ima daleko brži i agresivniji tok. Specijalističkim pregledom jasno se dijagnostikuje o kojem se obliku parodontne bolesti radi nakon čega se planira parodontološka terapija.
Liječenje parodontitisa – nehirurško i hirurško
Liječenje parodontitisa uključuje zahvate struganja i poliranja korijena zuba (drugi nazivi: dubinsko čišćenje, “kiretaža“). Ovi nehirurški zahvati se sprovode ručnim i mašinskim instrumentima uz lokalnu anesteziju, kroz jednu ili više posjeta.
Najranije rezultate terapije moguće je procijeniti tek nakon šest do osam sedmica. Tada se odlučuje da li se pacijent uključuje u sustav kontrolnih pregleda (faza održavanja) ili su potrebni dodatni hirurški zahvati.
Zaostatni džepovi onemogućuju provođenje adekvatne oralne higijene i predstavljaju čimbenik rizika za daljnje širenje bolesti.
Parodontologu stoje na raspolaganju brojni hirurški postupci kojima se uz direktan pristup korijenskoj površini omogućuje dodatna redukcija preostalih džepova. U pojedinim slučajevima moguće je primijeniti postupke regenerativne hirurgije kojima se potiče prirodna sposobnost organizma da regeneriše kost i ostala tkiva.
Smanjene dubine džepova i kombinacija oralne higijene i profesionalnog održavanja dugoročno povećavaju mogućnost očuvanja vaših prirodnih zuba i uveliko smanjuju rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema povezanih s parodontitisom.
Tekst preuzet sa sajta ordinacije Visodent
.){kind=link}