PODGORICA – Strategija razvoja zdravstvenog turizma, koja je predviđena za izradu u ovoj godini, trebala bi omogućiti Crnoj Gori bolje korišćenje brojnih resursa u zdravstvenom turizmu – tvrdi direktor Klastera zdravstvenog turizma Crne Gore Vasilije Vlatko Stijepović.
On je u razgovoru za Pobjedu naglasio da bi to donijelo značajnu zaradu i podstaklo produženje turističke sezone.
Kapaciteti
– To se prije svega odnosi na privatni sektor, posebno stomatološke ordinacije, koje imaju značajne kapacitete u prostoru, medicinskoj tehnologiji i kadrovima, ali nema dovoljnu popunjenost – kaže Stijepović.
Zdravstveni turizam u svijetu bilježi iznad prosječne stope rasta, a Crnoj Gori, kako tvrdi naš sagovornik, osim dodatne zarade za turistički i zdravstveni sektor, donio bi nova radna mjesta za ljekare, medicinske sestre, fizioterapeute i druge zdravstvene radnike.
On smatra da određene kapacitete imamo i u javnom zdravstvu, mada se zadnjih 20 godina u njih nije dovoljno ulagalo, pa gostima ne mogu pružiti uslugu i komfor kojima bi mogli konkurisati okruženju.
– Crna Gora se, kad je riječ o zdravstvenom turizmu, može pohvaliti prirodnim faktorima, ali ne i velikim ulaganjima u taj segment privrede. U kontekstu ove priče, i nekako po inerciji, nameće se pitanje koliko će formiranje Klastera zdravstvenog turizma, koji je osnovan u februaru prošle godine, doprinijeti podizanju nivoa konkurentnosti industrije zdravstvenog turizma i, što je takođe važno, olakšati pristup kako domaćim, tako i međunarodnim izvorima finansiranja. Riječ je o fondovima Evropske unije, prije svega IPA programima prekogranične saradnje, ali i drugim vrstama finansijske podrške – objašnjava Stijepović.
On ističe da bi to bio vjetar u leđa ovom segmentu turističke privrede, ako je suditi prema iskustvima razvijenih država.
– Problem je, međutim, što je jedan od uslova održivosti klastera stabilno finansiranje, posebno u prve tri godine, kada se razvija mreža i uspostavlja povjerenje između članica. Razvijene zemlje daju značajnu finansijsku podršku unapređenju rada klastera, posebno podstičući povezivanje malih i srednjih preduzeća sa istraživačkim institucijama. Tako će, recimo, do 2020, u zemljama EU naglasak biti stavljen na intersektorsko povezivanje klastera. Takođe, većina klastera moraće finansijsku održivost da obezbjeđuju zahvaljujući učešću na projektima koji se finansiraju iz domaćih izvora i fondova EU, a manjim dijelom naplatom članarine uz naglasak da se sve svodi i na entuzijazam menadžmenta klastera – kaže Stijepović.
Kako objašnjava, cilj ovog klastera, koji okuplja preko 40 članica, jeste podrška razvoju zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, kroz promociju mreže klastera i razmjenu iskustava i znanja.
– Do sada smo realizovali niz aktivnosti. Integrisali smo ponudu zdravstvenog turizma, marketinški je predstavili, potpisali sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom. U saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore organizovali smo značajne okrugle stolove – kazao je Stijepović.
Saradnja
Uspješna saradnja sa Privrednom komorom Crne Gore, kako dodaje, rezultirala je i zajedničkom inicijativom o formiranju odbora zdravstvenog turizma. On bi trebao da bude formiran uskoro.
– Ostvarena je saradnja sa zemljama regiona, a u saradnji sa Medicinskim klasterom Rumunije formiran je prvi Balkanski klaster zdravstvenog turizma koji je registrovan u Briselu, a čije sjedište će biti u Podgorici. Akcioni plan razvoja zdravstvenog tuirzma je objavljen prošlog mjeseca i poslužiće kao dobar temelj za buduću Strategiju zdravstvenog turizma – kaže Stijepović.
Zahvalan je, kako dodaje, menadžmentu Klastera kao i Ministarstvu održivog razvoja i turizma, koje je pomoglo osnivanje.
– Priča o klasterima zapravo je priča bez kraja koja pruža velike mogućnosti, ali i zahtijeva posvećenost zajedničkim ciljevima, istrajan rad i strpljenje – kazao je Stijepović.
U svijetu 150 milijardi dolara profita
– Statistika kaže da u svijetu ima nešto više od 150 miliona korisnika blagodeti zdravstvenog turizma, koji bilježi profit od oko 100 milijardi dolara. Razlog više da se pažljivo oslušnu potrebe potencijalnih korisnika i da se proizvodi i usluge usklade sa njihovim željama. Zanimljivo je takođe da su multinacionalne kompanije sve više zainteresovane za ulaganja u tu vrstu biznisa, pa tako recimo u zemljama trećeg svijeta, investiraju u infrastrukturu koja prati zdravstveni turizam – kazao je Stijepović.
Izvor: Pobjeda
