Zubobolja je bol koji potiče od zuba ili tkiva koji ga okružuju. Percepcija bola je relativno konstantna dok je reakcija na bol veoma individualna, različita od osobe do osobe.
Bilo kako bilo, bol je simptom izvjesnih dešavanja u organizmu i ne treba ga ignorisati. Sada je pitanja kada zub zaboli, da li je najbolje rješenje analgetik i što prije otići kod stomatologa.
„Kada zub zaboli, već je nastao problem, nešto se dešava. Neću reći da smo zakasnili, ali mogli smo drugačije. Odlaskom kod stomatologa dva puta godišnje, velika je šansa da ćete tu situaciju izbjeći. Ali kada zub zaboli, analgetik i odlazak kod stomatologa“, rekao je dr Dejan Lisjak u emisiji „Zdravo misli“ na televiziji Nova S.
Koji analgetik se preporučuje, koji najbolje i najbrže reaguje?
„U našem podneblju je najpopularniji Brufen. On liječi sve od zanoktica do ne znam sve čega. Naši ljudi zato najradije poluciju Brufen od 400 ili čak 600 miligrama. Međutim, bilo šta što može da vam umiri bol, jer karakteri bola su različiti i različito reaguju na različite analgetike, a i na različite situacije“.
Kako da razlikujemo porijeklo bola. Da li je od zuba ili okolnih struktura – desni…? Kako mi da razlikujemo da li je taj bol hitan i koliko brzo traži posjetu stomatologu?
„Karakter bola je vezan za različitu dijagnostiku, šta se dešava u tom trenutku i to treba da prepozna stomatolog. Intenzitet bola je ono što kod čovjeka diže alarm, što popali sve lampice u organizmu da odmah treba da ide kod stomatologa ili možda ću još malo da sačekam. Moj savjet je da se ne čeka već da se odmah ode kod stomatologa čim se dobije znak za uzbunu“.
Koji su sve mogući uzroci bola?
„Uzroci bola mogu biti zaista različiti, bilo da su vezani za zub ili okolne strukture. Najčešće kod zubobolje se kaže da je upala nerva. Karijes je jako uznapredovao, došao je u komunikaciju sa tom komorom gdje se nalazi nerv. Taj nerv je odreagovao zbog kontakta sa spoljnom sredinom, svojom upalom i onda zub počinje da boli. To je onaj pulsirajući bol, najčešće je pojačan noću i traje u pulsaciji pola sata, pa se malo smiri, pa opet pola sata, pa se smiri. Ne spavate čitavu noć i jedva čekate da vidite stomatologa koga inače izbjegavate“.
Jel li tada najveća vjerovatnoća da će doći do vađenja zuba?
„Zašto bi došlo do vađenja zuba. Tada će doći do liječenja zuba, to se zove endodontski zbrinjavanje zuba odnosno stomatolog će pristupiti prostor gdje se nalaze nervi. Izvadiće te nerve i tu komoru će napuniti određenom pastom i zub će zbrinuti do nekog narednog puta“.
Koje su to situacije kada dolazi do vađenja zuba?
„Postoje različite situacije koje dovode do vađenja zuba i to su one, tako da kažem, komplikacije koje su dovele do kraja. Stomatolozi gledaju da spasu svaki zub. Kada kažemo čovjeku ovaj zub je za vađenje, to znači da više nema kud. To su različite frakture (prelomi), situacije nekih patoloških stanja kada je bolje izvaditi zub, nego ga ostaviti i poslije pustiti kost da se očisti od infekcije i poslije djelovati dalje“.
Šta da radimo kada je vađenje zuba jedino rješenje i kada se taj zub izvadi?
„Onda imamo situaciju da je taj prostor prazan i tu ima nekoliko varijanti, a za nas stomatologe je najnepopularnija kada čovjek kaže taj zub se ne vidi, meni ne smeta, neka ostane taj prostor. Svaki zub ima svoju ulogu i svi zajedno čine jedna fini mehanizam tog stomatognatnog sistema i vađenje zuba narušava taj sklad. Susjedni zubi počinnu da se krive, pomjeraju se ka praznom prostoru, zagrižaj krene da se spušta, fizionomija nam je drugačija, zglobovi počinju da pate“.
Mi taj nedostaka ne nadomješćujemo iz estetskih razloga, već prvenstveno zbog funkcionalnosti?
„Aposlutno. Funcija i estetika su povezani, ali funkcija je prevashodna“.
Koje su mogućnosti da se taj zub nadomjesti. Ono što većina zna je implantata, ali postoji i starija varijanta most, koji na neki način premosti problem.
„Zapravo su to dvije regularne varijante. Da li ćemo da premostimo brušenjem susjednih zuba i premošćavanjem tog prostora mostom ili ćemo da nadoknadimo taj prostor ugradnjom implantata. Implant je oblika prirodnog korijena zuba, koji ubacujemo u kost od titanijuma, koji je biokompatibilan materijal, što znači da ga organizam ne prepoznaje kao strano tijelo i ne daje nikakav imuni odgovor na njega i najčešće je sve to kako treba. Ubaci se u kost i nakon određenog vremena može da se optereti zubnom krunicom. Ukoliko se opterećuje odmah, da krunica je privremenom karaktera, a ukoliko se optereti kasnije, onda je taj krunica trajnog karaktera“, objasnio je dr Lisjak.
