Parodontopatija ili parodontoza je progresivna i degenerativna bolest parodoncijuma (potpornog tkiva zuba), koja dovodi do klaćenja, migracije i ispadanja zuba. Najčešća patološka promjena koja se dešava u parodoncijumu jeste upala desni, koja predstavlja nezavisno oboljenje, ali zbog sredine u kojoj se odvija može da se proširi i na druge dijelove parodoncijuma.
Glavna karakteristika parodontopatije jeste ogolićenje vratova i korjenova zuba. Pored inflamacije u parodoncijumu se odigravaju i distrofični procesi koji razaraju vezivno-tkivne elemente. Usljed toga desni se povlače i zubi ostaju ogolićeni, pa izgledaju kao da su izduženi.
Ovaj proces može da uzme i veće razmjere kada je korijen zuba ogoljen do vrha. Postoje i neka predilekciona mesta na kojima se bolest najčešće javlja. To su spoljašnje strane donjih prednjih zuba i unutrašnje strane gornjih kutnjaka. Na temu parodontopatije, razgovarali smo sa dr Bojanom Jovičićem, specijalistom parodontologije i oralne medicine
Pola naše populacije boluje od parodontopatije. Zbog čega dolazi do tog oboljenja?
„Tu je veliki broj etioloških faktora koji utiču, potom genetika definitivno igra bitnu ulogu, ali i neupućenost o adekvatnom održavanju oralne higijene jer su glavni izazivači parodontopatije bakterije koje su izuzetno agresivne i koje dovode do inflamatornih promjena na mekom i koštanom tkivu. Velikim dijelom utiču i stečene navike, kao i dodatni faktori rizika kojih ima mnogo i koji su definitivno uzrok parodontopatije“, objasnio je dr Jovičić.
Ako parodontopatija napadne jedan ili više zuba, da li se može spriječiti taj proces?
„Apsolutno, jer je prevencija uvijek na prvom mjestu. Parodontopatije i jeste poznata po tome što ne zahvata komplet gornju vilicu u istoj mjeri. Može da bude zahvaćena grupa zuba, a da parodontopatija uopšte ne postoji na jednoj vilici. Dakle, prevencija je bitna, ali i ako se desi treba reagovati na vrijeme“.
Šta znači reagovati na vrijeme?
„Čim se pojave prvi simptomi, u smislu krvarenja desni, što je znak akutne inflamacije. Dok god postoji krvarenje i jaka inflamacija, kost nestaje, kost propada i to je suština parodontopatije. Zato čim se pojave prvi simptomi, recimo oticanje gingive, oticanje desni, neprijatan zadah iz usta, koji pacijenti osjećaju, a da ne kažem kada krene gnojna infekcija, apsces… definitivno se mora odreagovati adekvatnom terapijom“.
Često pacijenti kažu desni mi povremeno krvare kada perem zube. Da li je to znak za uzbunu?
„Ne mora da znači, mogu biti u pitanju neke prolazne upale. Bez rendgen snimka ne možemo definitivno utvrditi da li je u pitanju parodontopatiju. Na osnovu rendgen snimka, na osnovu izgleda septuma, na osnovu izgleda stanja kosti, da li je u pitanju horizontalna ili verikatlna resorpcija… Dijagnostika mora imati i klinički pregled i anamnezu i analizu rendgen snimka.
Kada neki zub ispadne zbog parodontopatije, može li se odmah ugraditi implantat ili ne?
„Ukoliko ne postoji akutna infekcija, ukoliko postoji dovoljno kosti nakon toga, može. Ukoliko postoji infekcija, to znači da nedostaju koštani zidovi i mora se sačekati, odnosno mora se liječiti parodontopatija, dovesti do mirnog stanja i da se faktički očisti taj region od bakteriaj i tek onda se ide na ugradnju implantata“.
Ako nema dovoljno kosti, a neko hoće da ugradi implantat, kako se rješava taj problem?
„Postoje razne metode koštane augmentacije, mekih tkiva augmentacije, koji se onda pravilno analiziraju prije ugradnje implantata. One se moraju prvo spovesti, potom sačekati određeno vrijeme, nekih šest, sedam mjeseci i tek nakon toga ići na implantaciju“, zaključio je dr Jovičić.
