Afte u ustima, poznate i kao male, bijele ranice, mogu izazvati nelagodu i bol. Ove rane, nazvane afte, često se javljaju na mekim tkivima unutar usne šupljine.
Iako obično nisu povezane s ozbiljnim bolestima, mogu biti izuzetno neugodne.
Bol se javlja pri dodiru s hranom, pićem ili pri komunikaciji. Tokom trajanja afti, konzumiranje hrane i govor mogu biti otežani, stvarajući frustraciju. Tek kad se zaboravi na njih, ponovno se osjeti bol, podsjećajući nas da su i dalje prisutne.
Šta su zapravo afte
To su bolne rane u ustima, često bjeličaste, ali mogu biti i sive ili žute boje. Najčešće su okruglog ili ovalnog oblika. Pojavljuju se na unutrašnjem dijelu usne šupljine – obraza, ispod jezika, na nepcu, desnima, usnama i čak na jeziku.
Afte nisu zarazne i obično nestanu same od sebe za dvije nedelje. Međutim, ukoliko se dugo zadržavaju, velike su ili izuzetno bolne, trebalo bi da posjetite i stomatologa radi tretmana. Osobe sa slabijim imunitetom, genetskom predispozicijom ili odrasli, posebno žene, imaju veći rizik od pojave afti.
Afte se prepoznaju po crvenilu koje prethodi njihovom pojavljivanju, a često prati i blago peckanje ili svrab. Uskoro se formira mjehurić ispunjen tečnošću koji se rasprsne, ostavljajući ranu.
Konzumiranje hrane, pića i govor mogu biti bolni, zavisno od mjesta na kojem se afte nalaze. Teže situacije povezane s aftama mogu izazvati oticanje limfnih čvorova, povišenu temperaturu, umor i druge simptome.
Iako uzrok afti nije potpuno razjašnjen, postoji nekoliko faktora koji ih izazivaju ili pogoduju njihovom nastanku. To uključuje stres, pad imuniteta, nedostatak vitamina, hormonske poremećaje, preosjetljivost na hranu (posebno ljutu i kiselu), alergijske reakcije, povrede usne šupljine, genetske faktore, pa čak i bakterijske, gljivične ili virusne infekcije.
Tretiranje laserom
Afte se obično liječe ublažavanjem simptoma, umirivanjem upale i primjenom površinskih anestetika. Uz to, postoji nekoliko prirodnih metoda koje mogu pomoći, kao što su ispiranje ustiju rastvorima propolisa, upotreba C vitaminskih dodataka ishrani, i korišćenje sode bikarbone za ispiranje. Dijetetske promjene, kao izbjegavanje ljute, kisele i gorke hrane, takođe mogu pomoći u sprječavanju pojave afti.
Napredak u stomatologiji donosi mogućnost tretiranja afti laserskom terapijom, što ubrzava zarastanje i olakšava nelagodu. U svakom slučaju, ako primijetite česte ili ozbiljne afte, ili ukoliko traju duže od tri nedelje, posjeta stomatologu je preporučljiva kako bi se isključile druge ozbiljnije bolesti ili komplikacije.
Važno je da bebe i mala djeca ne diraju ranu prstima
Kod beba i male djece afte mogu uticati na smanjenje apetita. Da bi izbjeglo bol pri kontaktu ranice sa hranom, dijete može da odbije da jede. Ukoliko nuđenje obroka izaziva negodovanje i suze, provjerite da li se na sluzokoži nalaze afte.
Postoje gelovi za ublažavanje bola koji se nanose lokalno i uspješno ublažavaju postojeće simptome. Ukoliko je bol veoma intenzivan, a dijete neraspoloženo ili razdražljivo, može se upotrebiti neki alangetik.
Dok afte ne nestanu, redukujte jelovnik i izbacite čips, gazirane napitke i ostale proizvode koji sadrže veliku količinu soli i druge nezdrave sastojke. Važno je da dijete ne dira ranu prstima, jer će to povećati šansu da dođe do infekcije. Posebnu pažnju treba obratiti na pranje zuba.
Intenzivno trljanje zuba četkicom često dovodi do oštećenja tkiva. U želji da što prije završe sa pranjem, djeca često nepravilno ili previše grubo izvode pokrete, praveći ranice na sluzokoži. Objasnite im pravilnu tehniku pranja zuba i podsjećajte ih da pritisak četkice ne treba da bude prejak.
Odgovarajuća veličina glave četkice i vlakna prilagođena djeci, smanjiće mogućnost da se pranje zuba završi stvaranjem ranicama i bolom. Pasta za zube, takođe, treba da bude formulisana u skladu sa tim, bez iritanasa i sastojaka koji mogu nadražiti sluzokožu.
Na tržištu ima dosta lijekova za afte u ustima, a naša preporuka je Hextend, proizvod iz kompanije Hemofarm.
