Afte u ustima – uzroci, simptomi i kako ih liječiti

Afte u ustima su male, bolne ranice koje se najčešće pojavljuju na sluzokoži obraza, unutrašnjoj strani usana, jeziku, desnima ili nepcu. Iako mogu biti veoma neprijatne, u većini slučajeva nijesu opasne i nijesu zarazne.

Najčešće prolaze same od sebe u roku od jedne do dvije sedmice, ali ako traju duže, često se vraćaju, veoma su bolne ili otežavaju jelo i piće, potrebno je obratiti se stomatologu ili ljekaru.

Šta su afte?

Afte su površinske ranice koje nastaju na sluzokoži usne duplje. Najčešće su okruglog ili ovalnog oblika, sa bijelom, sivkastom ili žućkastom sredinom i crvenim rubom oko rane. Mogu se pojaviti pojedinačno ili u grupi, a najčešće se javljaju na unutrašnjoj strani obraza, usana, jeziku, desnima ili nepcu.

U većini slučajeva afte nijesu zarazne i ne prenose se kontaktom, za razliku od herpesa koji se češće javlja na usnama ili oko njih. Ipak, zbog sličnog izgleda ranica, mnogi ih miješaju sa herpesom, iritacijama, povredama sluzokože ili drugim promjenama u ustima.

Kako izgledaju afte u ustima?

Afta najčešće izgleda kao mala, plitka ranica u ustima. Sredina rane može biti bijela, siva ili žuta, dok je okolno tkivo crveno, osjetljivo i bolno na dodir. Prije nego što se ranica jasno vidi, na tom mjestu se može javiti peckanje, žarenje, zatezanje ili osjećaj nelagodnosti.

Bol se najčešće pojačava tokom jela, pića, govora ili pranja zuba, posebno kada afta dođe u kontakt sa kiselom, ljutom, slanom ili tvrdom hranom. Zbog toga i male afte mogu biti veoma neprijatne, iako obično nijesu ozbiljan zdravstveni problem.

Najčešći simptomi afti

Glavni simptom afti je bolna ranica u ustima, koja može biti osjetljiva na dodir, hranu, piće ili pranje zuba. Bol se često pojačava kada jedete kiselu, ljutu, slanu ili tvrdu hranu, zbog čega afte mogu otežati svakodnevno žvakanje, gutanje i govor.

Kod nekih osoba prije pojave same ranice javlja se peckanje, žarenje, zatezanje ili osjećaj nelagodnosti na mjestu gdje će se afta razviti. Nakon toga se pojavljuje mala bijela, sivkasta ili žućkasta promjena sa crvenim rubom.

Najčešći simptomi afti su:

• bolna ranica na sluzokoži usta,
• peckanje ili žarenje prije pojave afte,
• crvenilo oko ranice,
• osjetljivost na kiselu, ljutu, slanu ili tvrdu hranu,
• otežano žvakanje, gutanje ili govor,
• pojava jedne ili više ranica u isto vrijeme.

Ako su afte veoma velike, traju duže od dvije do tri sedmice, često se ponavljaju, krvare, prate ih temperatura, malaksalost ili izražen otok, potrebno je potražiti savjet stomatologa ili ljekara.

Zašto nastaju afte u ustima?

Tačan uzrok nastanka afti nije uvijek moguće odrediti. Kod nekih osoba pojavljuju se povremeno, dok se kod drugih vraćaju više puta godišnje. Najčešće nastaju kada je sluzokoža usta osjetljiva, nadražena ili kada organizam reaguje na stres, pad imuniteta, povredu ili neki drugi unutrašnji okidač.

Afte se mogu javiti nakon slučajnog ugriza obraza ili jezika, grubljeg pranja zuba, iritacije od proteze, aparata za zube, oštre ivice zuba ili nakon konzumiranja kisele, ljute i začinjene hrane. Kod nekih osoba mogu biti povezane i sa nedostatkom vitamina i minerala, posebno vitamina B grupe, gvožđa, folne kiseline ili cinka.

Na pojavu afti mogu uticati i stres, umor, hormonske promjene, genetska sklonost, alergijske reakcije, određene paste za zube ili sredstva za ispiranje usta, kao i pojedina opšta zdravstvena stanja. Zbog toga česte ili dugotrajne afte ne treba posmatrati samo kao lokalni problem u ustima, već kao signal da organizmu možda nešto smeta.

Najčešći mogući uzroci i okidači za pojavu afti su:

• pad imuniteta,
• stres, umor i iscrpljenost,
• mehanička povreda sluzokože,
• slučajan ugriz obraza, jezika ili usne,
• grubo pranje zuba,
• iritacija od proteze, aparata za zube ili oštre ivice zuba,
• nedostatak vitamina B12, folne kiseline, gvožđa ili cinka,
• hormonske promjene,
• preosjetljivost na određenu hranu,
• kisela, ljuta, slana ili začinjena hrana,
• genetska sklonost,
• pojedina opšta zdravstvena stanja.

Koliko traju afte u ustima?

Male afte najčešće prolaze same od sebe u roku od 7 do 14 dana. Tokom tog perioda bol se obično postepeno smanjuje, a ranica zarasta bez ožiljka. Iako mogu biti neprijatne, većina afti ne zahtijeva posebnu terapiju, već samo pravilnu higijenu, izbjegavanje iritacija i ublažavanje bola.

Veće afte mogu trajati duže, ponekad i nekoliko sedmica, i mogu biti znatno bolnije. Ako afta ne prolazi nakon dvije do tri sedmice, ako se često vraća, povećava se, krvari ili je praćena temperaturom i otokom, potrebno je obratiti se stomatologu ili ljekaru.

Vrste afti

Afte se mogu razlikovati po veličini, izgledu, trajanju i jačini bola. Najčešće se dijele na male, velike i herpetiformne afte. Većina ljudi ima male afte, koje prolaze relativno brzo i ne ostavljaju ožiljak.

Male afte

Male afte su najčešći oblik afti. Obično su manje od jednog centimetra, okrugle ili ovalne, sa crvenim rubom i svijetlom sredinom. Mogu biti bolne, posebno tokom jela i govora, ali najčešće zarastaju u roku od jedne do dvije sedmice.

Velike afte

Velike afte su rjeđe, ali mogu biti mnogo bolnije. Obično su dublje, veće i traju duže od malih afti. Njihovo zarastanje može trajati nekoliko sedmica, a u pojedinim slučajevima mogu ostaviti ožiljak. Zbog veličine i bola često otežavaju jelo, piće i govor.

Herpetiformne afte

Herpetiformne afte se javljaju kao veći broj sitnih ranica koje se mogu spojiti u jednu veću bolnu površinu. Iako naziv podsjeća na herpes, one nijesu isto što i herpes i ne nastaju zbog herpes virusa.

Kako se liječe afte u ustima?

U većini slučajeva male afte ne zahtijevaju posebno liječenje, jer prolaze same od sebe u roku od jedne do dvije sedmice. Terapija se najčešće svodi na ublažavanje bola, smanjenje iritacije i održavanje dobre oralne higijene dok ranica ne zaraste.

Za ublažavanje simptoma mogu se koristiti gelovi, sprejevi ili rastvori za ispiranje usta koji se kupuju u apoteci. Njihov cilj je da smanje bol, zaštite ranicu i olakšaju jelo, piće i govor. Kod većih, veoma bolnih ili čestih afti, stomatolog ili ljekar može preporučiti jaču terapiju, u zavisnosti od uzroka i stanja sluzokože.

Važno je ne stavljati na aftu agresivne preparate, alkohol, jake hemikalije ili sredstva koja mogu dodatno oštetiti sluzokožu. Ako se ranice često vraćaju, potrebno je utvrditi da li postoji neki okidač, kao što su stres, povreda, nedostatak vitamina ili drugo zdravstveno stanje.

Prirodno liječenje afti: šta može pomoći?

Prirodni načini ne mogu uvijek ukloniti aftu preko noći, ali mogu pomoći da se smanji peckanje, bol i iritacija dok ranica zarasta. Najvažnije je da se sluzokoža ne dodatno povređuje i da se izbjegavaju namirnice koje pogoršavaju simptome.

Kod afti mogu pomoći blaga ispiranja usta, dovoljan unos tečnosti, mekša hrana i izbjegavanje kisele, ljute, slane i tvrde hrane. Nekim osobama prija ispiranje usta mlakom slanom vodom, ali rastvor ne treba gutati niti koristiti previše često ako dodatno iritira sluzokožu.

Ako sumnjate da se afte javljaju zbog manjka vitamina ili minerala, nije dovoljno samo uzimati dodatke ishrani na svoju ruku. Najbolje je uraditi pregled i, po potrebi, laboratorijske analize kako bi se provjerio nivo gvožđa, vitamina B12, folne kiseline ili drugih važnih parametara.

Šta izbjegavati kada imate afte?

Kada imate aftu, najvažnije je da ne radite ništa što može dodatno nadražiti ili povrijediti ranicu. Sluzokoža je tada osjetljiva, pa i mala iritacija može pojačati bol i produžiti oporavak.

• izbjegavajte ljutu, kiselu, slanu i jako začinjenu hranu,
• izbjegavajte tvrdu i hrskavu hranu koja može ogrebati ranicu,
• ne dirajte aftu prstima ili jezikom,
• ne pokušavajte da “probušite” ili mehanički uklonite ranicu,
• ne koristite alkohol, rakiju ili agresivne rastvore na sluzokoži,
• ne prekidajte oralnu higijenu, već zube perite pažljivo i nježno.

Tokom zarastanja birajte mekšu, blažu i mlaku hranu. Previše vruća, kisela ili začinjena hrana može izazvati jače peckanje i dodatnu neprijatnost.

Kada treba posjetiti stomatologa?

Većina afti prolazi sama i ne zahtijeva hitan pregled. Ipak, pregled je potreban ako ranica traje duže nego što je uobičajeno, ako se često ponavlja ili ako izgleda drugačije od afti koje ste ranije imali.

Stomatologu ili ljekaru treba da se obratite ako:

• afta traje duže od dvije do tri sedmice,
• ranica se često ponavlja,
• afta je velika, veoma bolna ili se širi,
• otežava jelo, piće, gutanje ili govor,
• ranica krvari ili postaje sve crvenija i bolnija,
• uz afte imate temperaturu, otok ili opštu malaksalost,
• promjena u ustima izgleda drugačije nego ranije.

Stomatologija.me preporučuje: Ako ranica u ustima traje duže od dvije do tri sedmice, često se ponavlja, krvari, postaje sve bolnija ili izgleda drugačije od prethodnih ranica, potrebno je obratiti se stomatologu ili ljekaru.

Afte na jeziku

Afte na jeziku mogu biti posebno neprijatne jer jezik stalno učestvuje u govoru, žvakanju i gutanju. Zbog toga i mala ranica na jeziku može izazivati jak bol, peckanje i osjećaj smetnje u ustima.

Najčešće se javljaju sa strane jezika, na vrhu jezika ili ispod jezika. Bol se može pojačati tokom jela, naročito ako konzumirate kiselu, ljutu, slanu ili jako začinjenu hranu. Dok afta ne zaraste, preporučuje se mekša i blaža hrana, pažljivo pranje zuba i izbjegavanje dodatnog nadraživanja ranice.

Ako ranica na jeziku traje duže od dvije do tri sedmice, često se ponavlja, krvari ili se povećava, potrebno je obratiti se stomatologu ili ljekaru kako bi se utvrdilo da li je zaista riječ o afti ili o nekoj drugoj promjeni na sluzokoži.

Detaljnije o simptomima, mogućim uzrocima i liječenju pročitajte u posebnom vodiču: afte na jeziku.

Afte na desnima

Afte na desnima mogu se pojaviti kao bolne, bijele ili žućkaste ranice sa crvenim rubom. Često smetaju prilikom pranja zuba, žvakanja ili kontakta sa tvrdom hranom. Iako afte same po sebi nijesu isto što i upala desni, bol i crvenilo mogu navesti pacijenta da pomisli da je problem u zubu ili desnima.

Važno je nastaviti sa oralnom higijenom, ali nježno i bez grubog pritiskanja četkicom preko bolnog mjesta. Ako se uz ranicu javljaju otok, gnoj, neprijatan miris, jak bol u zubu ili bol na zagrižaj, moguće je da nije riječ samo o afti, već o drugom stomatološkom problemu koji zahtijeva pregled.

Ukoliko se afte na desnima često vraćaju, dobro je provjeriti da li postoji lokalni okidač, kao što su oštra ivica zuba, neodgovarajuća proteza, ortodontski aparat, zubni kamenac ili povreda sluzokože.

Afte na nepcu

Afte na nepcu mogu izazivati bol prilikom gutanja, jela i konzumiranja toplih napitaka. Nepce je osjetljivo područje, pa ranica na tom mjestu često stvara osjećaj peckanja, zatezanja ili žarenja.

Promjene na nepcu ponekad nastaju nakon konzumiranja veoma vruće hrane ili pića, tvrde hrane, grickalica ili usljed mehaničke povrede. Zbog toga nije svaka ranica na nepcu afta. Ako se promjena brzo smanjuje i zarasta, najčešće nema razloga za brigu.

Međutim, ako ranica na nepcu traje duže, širi se, krvari, veoma boli ili se ponavlja, potreban je pregled. Stomatolog može procijeniti da li je riječ o afti, povredi, infekciji, iritaciji ili drugoj promjeni u ustima.

Afte kod djece

Afte kod djece mogu biti posebno neprijatne jer dijete često ne zna tačno da objasni gdje ga boli. Roditelji obično primijete da dijete odbija hranu, žali se na peckanje u ustima, plače tokom jela ili izbjegava kiselu, slanu i tvrdu hranu.

Kod djece se afte mogu javiti nakon pada imuniteta, prehlade, stresa, povrede sluzokože, slučajnog ugriza ili iritacije hranom. U većini slučajeva prolaze same, ali je važno da dijete unosi dovoljno tečnosti i da jede hranu koja neće dodatno nadražiti ranicu.

Roditelji ne bi trebalo da stavljaju agresivne preparate, alkohol ili jake rastvore na ranicu. Ako dijete ima temperaturu, odbija hranu i tečnost, ima više ranica u ustima, ranice traju duže od dvije sedmice ili se često ponavljaju, potrebno je obratiti se pedijatru ili stomatologu.

Detaljnije o ovoj temi pročitajte u posebnom vodiču: afte u ustima kod djece.

Najčešća pitanja o aftama u ustima

Da li su afte zarazne?

Afte nijesu zarazne i ne prenose se poljupcem, korišćenjem iste čaše ili pribora za jelo. Ipak, često se miješaju sa herpesom, koji može biti zarazan i najčešće se javlja na usnama ili oko usana.

Da li afte mogu nastati od stresa?

Stres može biti jedan od okidača za pojavu afti, posebno kod osoba koje su im sklone. Afte se često javljaju kada je organizam iscrpljen, imunitet oslabljen ili kada postoji više faktora koji nadražuju sluzokožu.

Šta najbrže pomaže kod afti?

Najbrže pomaže smanjenje iritacije: izbjegavanje kisele, ljute, slane i tvrde hrane, održavanje nježne oralne higijene i korišćenje preparata iz apoteke koji ublažavaju bol i štite ranicu. Ako je afta velika, veoma bolna ili se često vraća, potreban je pregled.

Koliko dugo traju afte?

Male afte najčešće traju od 7 do 14 dana i prolaze same od sebe. Veće afte mogu trajati duže, a ako ranica ne prolazi nakon dvije do tri sedmice, treba se obratiti stomatologu ili ljekaru.

Kada afta nije samo afta?

Ako ranica u ustima traje dugo, krvari, širi se, ne boli uopšte, često se vraća ili izgleda drugačije nego ranije, ne treba je tretirati na svoju ruku. U tom slučaju potreban je pregled kako bi se utvrdilo o kakvoj promjeni je riječ.

Afte u ustima su česta i uglavnom bezopasna pojava, ali mogu biti veoma bolne i neprijatne. Najčešće prolaze same u roku od jedne do dvije sedmice, uz pravilnu higijenu i izbjegavanje hrane koja dodatno iritira ranicu.

Ako se afte često ponavljaju, dugo traju, veoma bole ili su praćene drugim simptomima, najbolje je potražiti savjet stomatologa. Pravovremen pregled može pomoći da se otkrije uzrok i isključe druge promjene u ustima.

Stručni doprinos i konsultacije za ovaj tekst dali su dr Duško Bojanić iz Podgorice i dr Zorica Mećava iz Banjaluke.