Po podacima koje je objavio Savjet stomatologa Španije, bruksizam je dentalna dijagnoza koja je doživjela najveći rast od pandemije koronavirusa, skoro četvorostruki. Bilo da to radimo ili ne, znamo da se ovo ponašanje sastoji od škripanja zubima ili stiskanja vilice. Međutim, posljednjih godina koncept je promijenjen i uspostavljene su dvije različite forme: bruksizam u snu i onaj na javi.
Oni se mogu posmatrati kao odvojeni fenomeni, mada se ponekad dešavaju zajedno. Dok se prvi dešava nesvjesno dok spavamo, drugog osoba može postati svjesna jer je budna i zaustaviti ga.
Oba tipa mogu ukazivati na bolest, glavobolju ili neki drugi poremećaj, a imaju negativne posljedice u vidu oštećenja i fraktura zuba, kao i bola u vilici. Najnovija istraživanja doprinose još jednoj promjeni u koncepiji bruksizma. On se više ne smatra patologijom, već običnom motornom aktivnošću, što znači da sam po sebi ne mora biti štetan.
Neka istraživanja utvrdila su da je bruksizam na javi mehanizam smanjivanja stresa. Druga ukazuju da su neke vrste bruksizma u snu povezane sa opstruktivnom apnejom (poremećaj disanja tokom spavanja), pa stručnjaci ukazuju da bi takav bruksizam mogao imati zaštitnu ulogu kad se javi ovaj poremećaj.
Još nije jasno šta tačno prouzrokuje ovo ponašanje, ali su identifikovani rizični faktori kao što su alkohol, nikotin, narkotici, kofein, neki ljekovi, anksioznost i stres. Posebno emotivni stres igra bitnu ulogu kod bruksizma na javi. Bruksizam se može prevenirati kad čovjek nauči da detektuje ovu naviku i pokuša da smanji stres uz pomoć tehnika relaksacije. Stručnjaci kažu da sama svijest o ovom ponašanju doprinosi smanjenju njegove učestalosti.
