U bolesti usta spadaju sva oboljenja koja se javljaju u usnoj duplji. Zdravlje same usne duplje opisuje zdravstveno stanje organizma i ono lako može da se “očita u ustima“. Bolesti usta i zuba spadaju među najčešća oboljenja ljudskog roda. Podijeljene su u dvije osnovne grupe – karijes i njegove komplikacije i oboljenja potpornog aparata zuba odnosno parodontopatije. Na temu bolesti usta, razgovarali smo sa prof. dr Vericom Pavlić.
Koje su najčešće bolesti usta?
„Uz karijes, parodontopatija je najrasprostranjenije oboljenje usne duplje. Parodontopatija je oboljenje potpornog aparata zuba ili parodoncijuma, koje se u različitim oblicima javlja u gotovo 90% populacije. Ova bolest počinje kao zapaljenje desni ili gingivitis, koje je još uvijek reverzibilno oštećenje, gdje kauzalna terapija (otklanjanje bakterija dentalnog plaka), dovodi do potpunog ozdravljenja tkiva. Ukoliko se gingivitis ne liječi, zapaljenje se širi i dolazi do nastanka parodontopatije. Parodontopatija je hronično bakterijsko oboljenje, gdje patološki procesi dovode do postepenog, ali progresivnog propadanja potpornog tkiva zuba, koje u konačnici dovodi do rasklaćenja zuba i/ili njihovog sljedstvenog ispadanja. Parodontopatiju izaziva prisustvo mikroorganizama dentalnog plaka. Dentalni plak se efikasno uklanja redovnim sprovođenjem pravilne oralne higijene. Ukoliko se dentalni plak ne ukloni, u njega se talože minerali pljuvačke, te nastaje zubni kamenac. Prisustvo zubnog kamenca onemogućava normalno samočišćenje zuba pljuvačkom. Takođe, on vrši mehanički pritisak na desni zuba, dovodeći do poremećaja cirkulacije ali i dozvoljava bakterijama daljnje razaranje parodoncijuma“.
Ukoliko se na vrijeme ne otkriju ti problemi, kakve posljedice mogu biti?
Ukoliko se na vrijeme ne otkriju ili zanemaruju prvi znaci parodontopatije, ona će se sa napredovanjem patološkog procesa, razviti u punoj kliničkoj slici. Klinička slika parodontopatije podrazumijeva: crvenilo, otok i krvarenje desni (prilikom četkanja zuba ili čišćenja zubnim koncem), bol i pritisak desni prilikom žvakanja, povlačenje desni, neprijatan zadah, prisustvo parodontalnih džepova, te rasklaćenje zuba i njihov potpuni gubitak. Osim toga, nova naučna dostignuća pokazuju direktnu korelaciju prisustva mikroorganizama usne duplje sa sistemskim zdravljem. Tako je dokazana direktna korelacija između prisutne parodontopatije i težine kardiovaskularnih oboljenja, dijabetes mellitusa, moždanog udara, te komplikacija u trudnoći (prijevremeni porod, mala težina novorođenčeta…)“.
Kako da se spriječe bolesti usta?
„Bolje spriječiti, nego liječiti! Upravo zbog svega navedenog, akcent je na prevenciji parodontopatije, a to podrazumijeva redovne kontrole kod nadležnog parodontologa (na svakih šest mjeseci), redovno uklanjanje tvrdih i mekih naslaga sa zuba, kao i motivaciju i obuku pacijenata o pravilnom održavanju oralne higijene (osnovnim i pomoćnim sredstvima za oralnu higijenu). Ukoliko ste pušač, odvikavanje, tj. prestanak pušenja će smanjiti rizik od nastanka parodontopatije“
Koliko je za bolesti usta važno redovno održavanje oralne higijene?
„Redovno i pravilno održavanje oralne higijene je imperativ! Oralna higijena bi se trebala sprovoditi dva puta dnevno, ujutru i uveče sa osnovnim i pomoćnim sredstvima za održavanje oralne higijene, koje vam preporuči vaš parodontolog. Ona u najvećem broju slučajeva podrazumijevaju četkicu za zube sa mekim ili ultra mekim vlaknima, interdentalne četkice određene veličine (jasno definisane shodno veličini međuzubnih prostora), zubni konac i/ili rastvore za ispiranje usne duplje. Sva sredstva za održavanje oralne higijene imaju jedan te isti cilj- uklanjanje dentalnog plaka“, zaključila je doktorka Pavlić.
Prof. dr Verica Pavlić, doktor stomatologije, rođena je 09.09.1978. godine u Sarajevu. Na studijskom programu stomatologija Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci diplomirala je 2004. godine, kao student generacije. Doktorirala je 2010. godine na Tokyo Medical and Dental University, Tokio, Japan na temu mehanizama promocije koštane regeneracije unaprijeđene laserima. Zaposlena je u JZU „Zavod za stomatologiju“ Banja Luka, kao specijalista parodontologije i oralne medicine, te na Katedri za parodontologiju i oralnu medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, kao vanredni profesor. Do danas je objavila veliki broj naučnih i stručnih radova u vodećim svjetskim časopisima. Za svoja naučna dostignuća, prof. Pavlić je dobila više nagrada u zemlji i inostranstvu. Stručno se usavršava i prati savremena dostignuća iz svih oblasti stomatologije, a naročito iz parodontologije i oralne medicine, te aktivno učestvuje na međunarodnim i domaćim kongresima i radnim kursevima.
Tekst je nastao u saradnji sa JZU „Zavod za stomatologiju“ Republike Srpske iz Banjaluke.
