Mnogi roditelji imaju dilemu kada je vrijeme za prvu posjetu stomatologu njihovog djeteta. Stručnjaci su jedinstveni po tom pitanju – ona treba da se obavi do prvog rođendana. S obzirom da dijete u periodu dolaska najčešće ima mliječne i zdrave zube, ova posjeta se uglavnom zakazuje da bi se roditelji edukovali kako da sačuvaju zdravlje zuba svoje djece. Najvažniji razlog za posjetu je prevencija karijesa ranog detinjstva, odnosno karijesa mliječnih zuba. Na ovu temu, razgovarali smo sa doktorkom Milenom Rađan Gajić, spec. preventivne i dječije stomatologije, koja radi u JZU „Zavod za stomatologiju“ u Banjaluci.
Kad dijete treba da dođe na prvi pregled kod stomatologa i šta on podrazumijeva?
„Stomatološki pregled djeteta treba obaviti u prvoj godini života, po nicanju prvog zuba. Ovakav prvi pregled svoj značaj ima prvenstveno za roditelje, a sastoji se u pružanju informacija roditeljima kako da očuvaju zdravlje kompletne usne duplje djeteta. Rane preglede djece potrebno je uraditi kako bi se utvrdilo u kojem stepenu je dijete izloženo riziku za nastanak karijesa i parodontopatije, ali i kako bi se postavila dijagnoza, te napravio adekvatan plan terapije. Prvu posjetu treba iskoristiti za upoznavanje djeteta sa novom sredinom i uspostaviti komunikaciju sa djetetom i roditeljima. Najpoželjnije je da se ovaj pregled obavi do treće godine, kada očekujemo formiranje kompletne mliječne denticije. Zato je važno da se dijete prvi put dovede bez subjektivnih tegoba kako bi prva posjeta prošla ugodno, a sam stomatolog dobio priliku da zadobije povjerenje malog pacijenta. U takvim okolnostima djetetu možemo pokazati kako radi stomatološka stolica, upoznati ga sa instrumentima koji se koristi prilikom svake posjete, a sve u cilju neutralisanja straha od nepoznatog koji je najčešće prisutan kod djece. Time što dijete upoznajemo sa onim što ga očekuje, možemi smanjiti ili potpuno neutralisati jačinu njegove reakcije. Za prvu posjetu djeteta stomatologu, koja je i jedna od izuzetno važnih komponenti u stvaranju pravilnog ponašanja djeteta u stomatološkoj ordinaciji, važna je priprema djeteta. Kako biste pripremili dijete za pregled kod stomatologa možete sa djecom gledati slikovnice ili crtane filmove na tu temu, igrati se „ordinacije“ pri čemu učite dijete da drži usta otvorenim, ispirati usta i sl. Potrudite se da u djetetovom prisustvu govorite pozitivno o stomatološki posjetama“, ističe doktorka Rađan Gajić.
Da li je dolazak svakih šest mjeseci kod stomatologa dovoljan da se spriječe svi eventulani problemi sa zubima? Kako se određuje koliki rizik pacijent ima za dobijanje karijesa?
„Zavisno od karijes rizika, stomatološki pregledi se ponavljaju u kraćim ili dužim vremenskim intervalima. Određivanje rizičnih pacijenata je od izuzetne važnosti jer će i roditeljima ukazati na mjere prevencije koje sami moraju da preduzmu da se ne bi pojavio karijes, a nama obezbijediti formiranje individulanog pristupa i plana terapije za svako dijete. Postoji više faktora rizika koji mogu povećati vjerovatnoću pojave karijesa, a one koje koristimo u svakodnevnom radu su: prethodni karijes, prisustvo karijesa kod roditelja, prisustvo kariogenih mikroorganizama u pljuvački, postojanje zubnog plaka, način ishrane (ne samo vrste hrane nego i frekvencija unošenja) i unošenje fluorida. Na osnovu navedenog, pacijente grupišemo u osobe sa niskim, srednjim i visokim rizikom. Shodno dobijenom rezultatu, planiramo terapiju i kontrolne preglede. Po završenoj terapiji (kompletnoj sanaciji patoloških promjena) kontrolne preglede zakazujemo na tri, kod visoko rizičnih pacijentata, odnosno šest mjeseci kod pacijenata sa srednji rizikom. Pacijente sa niskim rizikom kontrolišemo na devet mjeseci. Kontrolni pregled pored kliničkog pregleda, podrazumijeva i ponovni postupak procjene karijes rizika“.
Koji su najčešći problemi sa kojima se susrećete kod djece?
„Nažalost, nerijetko su razlozi prve posjete djece stomatološkoj ordinaciji bol, otok ili povreda, odnosno urgentna stanja. Ovakvi prvi susreti sa stomatologom najčešće budu traumatična za dijete. Dijete je nepripremljeno, a razlog posjete traži hitnu intervenciju. U tom slučaju naša terapija se sastoji u pružanju prve pomoći, a po smirivanju akutnih simptoma pravimo plan terapijskog pristupa. Kod djeteta čije povjerenje tek treba da steknemo, počinjemo sa sanacijom superficijalnih karijesa ili zalivanjem fisura prvih stalnih molara, pa tek onda pristupamo sanaciji dubokih karioznih lezija. Ako smo, pak, zadoboli povjerenje, kod takve djece terapiju možemo započeti i sa sanacijom dubokih karioznih lezija. Jedna od glavnih razlika u radu sa djecom i odraslih pacijenata jeste u načinu uspostavljanja odnosa sa pacijentom. Djeca, za razliku od odraslih, ne dolaze svojom voljom i najčešće u startu pružaju otpor i imaju nelagodan osjećaj. Cilj našeg rada sa djecom jeste da dijete postane dobar pacijent, da prihvati stomatološki tretman kao sastavni dio života i na taj način obezbijedi dobro oralno zdravlje“, zaključila je doktorka Rađan Gajić.
Milena Rađan Gajić je Gimnaziju i Medicinski fakultet, Odsjek stomatologija završila je u Banjaluci. Radno iskustvo stiče radom u Medicinskoj školi, JZU Dom zdravlja Banja Luka, te radom u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. Zaposlena je u Zavodu za stomatologiju od 2015. godine. Iste godine je završila specijalizaciju iz preventivne i dječije stomatologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, Odsjek stomatologija.
Tekst je nastao u saradnji sa JZU „Zavod za stomatologiju“ Republike Srpske
