Žvaka stara 10 hiljada godina otkrila oralne bolesti tadašnjih tinejdžera

- Advertisement -

Prije deset hiljada godina grupa tinejdžera sa prostora današnje Švedske žvakala je i pljuvala komadiće smole breze, na sličan način kao što to moderna djeca rade kad zalijepe žvaku ispod školske klupe.

Ovi drevni adolescenti nisu ni slutili da će jednog dana njihove odbačene žvakaće gume biti analizirane od strane naučnika, koji su otkrili da su jeli jelene, pastrmku i orahe, obrađivali vukove i lisice zubima, te patili od bolesti desni.

Tri komada žvakane brezine smole – koja se koristila kao lijepak tokom kamenog doba- prvobitno su pronađeni devedesetih godina na lokaciji po imenu Husebi Klev. Na osnovu starosti sedimenta u kojem su uzorci pronađeni, istraživači procjenjuju da imaju između 9.540 i 9.890 godina.

Patili od parodontitisa

Da bi potvrdili da su ti primjerci zaista žvakani od strane ljudi, autori studije su uporedili mikrobne sekvence DNK prisutne u smoli sa savremenim i drevnim mikrobiomima pljuvačke. Pri tome su otkrili visoke nivoe bakterija povezanih sa parodontitisom (bolest desni), kao što su Treponema denticola, Streptococcus anginosus i Slackia exigua.

Otkriveno je i da su druge bakterijske vrste, uključujući Streptococcus sobrinus i Parascardovia denticolens – koje su pokazatelji propadanja zuba – bile obilno prisutne u drevnoj žvaki. Komentarišući ove nalaze, autor studije dr. Emrah Kirdok objasnio je da “postoji bogatstvo DNK sekvenci u žvakanoj smoli iz Husebi Kleva, u kojoj pronalazimo i bakterije koje znamo da su povezane sa parodontitisom, kao i DNK iz biljaka i životinja koje su oni prethodno žvakali.

Zaista, osim što ukazuje na loše oralno zdravlje stanovnika mezolitske Skandinavije, genetske informacije izvađene iz žvake otkrile su različite biljne i životinjske vrste koje su prošle između usana žvakača neposredno prije nego što su grizli smolu. Među njima su izvori hrane poput jabuka, pastrmke i jelena.

Bar jedan imao ozbiljne probleme sa zubima

Ptice kao što su patka i crveni pijetao takođe su otkrivene, što ukazuje da su Skandinavci iz doba kamena možda koristili svoje zube za obradu kostiju ovih stvorenja kako bi ih pretvarali u alat, pored konzumiranja.

Između ostalih biljaka detektovanih u žvaki bila je i omela, za koju istraživači smatraju da je možda korišćena u medicinske svrhe ili za proizvodnju otrova za strelice.

Sažimajući nalaze tima, autor studije profesor Anders Goterstrom rekao je da DNK u drevnoj žvaki “pruža trenutni uvid u život male grupe lovaca-sakupljača na zapadnoj obali Skandinavije”.

“Znamo da su ovi tinejdžeri jeli jelene, pastrmku i jezgraste plodove pre 9.700 godina na zapadnoj obali Skandinavije, dok je barem jedan od njih imao ozbiljne probleme sa zubima”, rekao je.

Studija je objavljena u časopisu Scientific Reports.