Osmijesi uvijek govore mnogo. Govore i onda kada osoba ne želi da ga pokaže, kada ga skriva ili se stidi. Kada putujem, baš često primijetim osmjehe drugih ljudi. One stidljive, skrivene, jedva primjetne, ali i one široke, glasne i koji bi otišli oko glave samo da nemamo uši.
Mnogo njih nisam sam fotografisala. Jednostavno prolete mi kroz pogled, ali ih se vrlo dobro sjećam. One koje sam zabilježila, gledajući kasnije njihove fotografije, primijetim kako svaki izlgeda drugačije, kako priča neku svoju priču. Iako sa dosta njih nisam uspjela iskomunicirati, što zbog jezičke barijere, što zbog stidljivosti, osmijeh je rekao mnogo.
Izdvojila sam sedam predivnih osmijeha. Nekome možda najljepših, nekome manje lijepih, ali sigurno iskrenih i iz duše. Uz svaki od njih, ide i priča koja ga prati.
7.El Chorillo, Panama City
“Pokazaću vam stari dio grada kao i moderni, probaćemo neka lokalna jela i ići na rooftop sa najljepšim pogledom na grad. Pred toga, Viktor želi da vam pokaže naselje gdje je odrastao, jedan siromašni kraj, pa ukoliko budete željeli, da upoznate djecu koja tu žive, vjerujem da će vas njihova priča dirnuti.”
Ovako nam je svoj poziv da dođemo u Panamu započeo Goran, momak iz Beograda, koji živi i radi u Panami kao turistički vodič već oko četiri godine. Po struci je inače stomatolog, ali trenutno još uvijek ne radi taj posao.
Oduševio nas je njegov pristup poslu vodiča i onome kako je detaljno prenio sve informacije o gradu. Tura koju radi je tako detaljna i zanimljiva, a u ponudi imate više njih, od one najkraće koja traje dva sata i gdje vidite najvažnije znamenitosti i dijelove grada, do onih dugih cjelodnevnih, gdje upoznate Panamu u potpunosti.
Ukoliko se ikada nađete ovdje, topla preporuka za njega, a uvijek mu se možete javiti na AirBnB ili Instagram. Elem, da se vratim na temu. U Panami sam boravila početkom ove godine i mogu reći da me neočekivano iznenadila. Ustvari, ne znam da li sam imala ikakva očekivanja za ovu zemlju, jer sam je zamišljala samo kao kanal, i to je to. Panama ima mnogo toga da ponudi, vrlo je razvijena i moderno izgrađena.
Liči na Majami. Dakle, pored obilaska grada, Viktor, Goranov drugar koji je Panamac, nam je ponudio da nas odvede u već spomenuto naselje, inače njegov rodni kraj. Ono što je karakteristično za El Chorillo, jeste da tu žive siromašne i većinom problematične porodice, djeca koja nemaju adekvatnu zaštitu ni brigu, a niko od njih ne ide u školu. Njihovi roditelji, ako ih imaju, se ne bave legalnim poslovima, nemaju prevelik interes za njih, tako da oni odrastaju bukvalno na ulici. To nam je bilo jako teško i tužno za čuti.
Nekako, mi često ne razmišljamo o tome. Imamo krov nad glavom, obrazovanje, toplu vodu, hranu i pažnju. Oni ne znaju šta je to. Viktor je, odrastajući tu, bio drugačiji. Shvatio je značaj obrazovanja i interesovao se za edukaciju, pa je i krenuo u tom smjeru. Tako je odlučio i da pomogne ovoj djeci iz svog naselja, da ih bar na kratko skloni sa ulice i nauči da postoje neke prave vrijednosti.
U lokalnoj policijskoj stanici koja mu je dala na korištenje prostorije, dva puta sedmično organizuje radionice učenja engleskog, čitanja i pisanja, matematike… Nađu se tu i ukrštenice, osmosmjerke, slagalice… Iako djeca slabije upijaju znanje, jer ne idu u školu i jedini kontakt koji imaju sa edukacijom su ta dva dana sedmično, opet mi je bilo toliko i tužno i drago u isto vrijeme da se ovako nešto radi i da postoji inicijativa. Baš je tužno vidjeti dječaka od 10 godina da ne zna sabrati 10 i 10.
Ipak, volja je tu, i on ne odustaje dok ne nauči, pa makar i na prste. Tu, u pauzama radionica brake dance – a, matematike, čitanja, recitovanja, sam uslikala ovog dječaka. On se nije stidio i vrlo rado mi se nasmijao za fotku, vidi se na njemu da će biti pravi šmeker. O svim ovim osmijesima sam pisala i na Instagram profilu, gdje donosim i mnogo korisnih savjeta iz objasti oralnog zdravlja, higijene i zdrave ishrane, pa ako te zanima, pogledaj moj Instagram profil.
6.Isla Mujeres, Mexico
U Meksiku sam provela 12 dana, od toga 8 na Jukatanu, najvećem poluostrvu i najposjećenijem turističkom mjestu. Ovde svašta ima da se vidi, i mislim da je 8 dana čak bilo i malo za obilazak. Zato postoji idući put. Kad ste na Jukatanu, ne smijete da propustite ostrva. Isla Mujeres je jedno od najljepših, ako ne i najljepše ostrvo, sa predivnim plažama i tirkiznim morem.
Ovdje jednostavno moram da spomenem i Sandru, djevojku iz Beograda koja je prije 10 godina došla na odmor na ovo ostrvo i toliko joj se svidjelo da se više nije vraćala. I danas živi tamo, i ima svoju kolekciju kupaćih kostima, koje sama šije. Ne porpustite da vidite njene sjajne kostime na Instagramu! Ovog simpatičnog čikicu smo sreli na lokalnoj pijaci, gdje prodaje voće. Kupili smo nekoliko manga, a njegova žena nam ih je izrezala kako bismo mogli lakše da ga jedemo na plaži. Toliko su oboje bili slatki i veseli, da su vrlo rado pozirali za kameru i toliko se smijali da su nam uljepšali dan.
5.Vientiane, Laos
Ova djevojka nosi tradicionalnu odjeću koja se u Laosu nosi na vjenčanje. Sve njihove odjevne kombinacije su raskošne i bogate, a pogotovo za neku prigodu kao što je vjenčanje. Iako se nije moglo saznati ko se njen udaje ili ženi, jer ne priča engleski, osmijeh joj baš govori da je srećna! (Credits – Rio priče sa putovanja).
4.Playa del Carmen, Yucatan Peninsula, Mexico
Kad smo tek došli u Meksiko, u Playi del Carmen na plaži, kod momka koji iznajmljuje ležaljke i suncobrane sam primijetila zlatni zub. Profesionalna deformacija 😀 Pitala sam ga koliko dugo ga ima, rekao mi je 5 godina i da je u regiji odakle on potiče, Chiapas na jugu države, to veoma česta stvar i da mnogo ljudi ima zlatni zub. Neki čak i više njih. Kao neki statusni simbol.
3.Tanzanija, sirotište
Dječak po imenu Dejvid, kojem je najveća ljubav muzika. Obožava da pjeva, pleše i volio bi da nauči neki instrument. U trenutku nastanka ove fotografije, Dejvid je bio u sirotištu u Tanzaniji i tad je imao 12 godina. Pored muzike, želja mu je bila da studira u Italiji, za šta vjerujem da mu se ostvarilo, jer je Dejvid udomljen u hraniteljsku porodicu, što se vidi po njegovom predivnom i iskrneom osmijehu. Kakve samo predivne zube ima! (Credits – Rio priče sa putovanja).
2.Panama City, Panama
Ovaj čovjek je beskućnik. Uprkos svojoj teškoj sudbini, svo vrijeme dok je sjedio na klupi u parku se smijao i nešto glasno pričao. Tad sam mu primijetila i ove predivne zube 😀 zamolila sam ga za sliku, oduševljeno je pristao ali naravno da je očekivao par dolara zauzvrat. Koliko pozitive ima u njemu, nevjerovatno.
1.Lahore, Pakistan
Kako da ovaj dječak ne bude na prvom mjestu? Vidjeli ste ga možda i u mojoj objavi na Instagramu, a dječak je iz Lahorea u Pakistanu. Jedna siromašna država ali sa ogromnom dušom. Ljudi tako topli i srdačni, da ih nigdje dugo nisam srela tako prijatne ljude, koji žele da pomognu i koji će učiniti sve za tebe iako ni oni nemaju ništa. Ovaj dječak se igrao sa još nekoliko drugara i bio je toliko veseo, da je samo prišao kameri, a ovaj predivni osmijeh se sam uhvatio. Predivno, zar ne?
Koji osmijeh vam se najviše dopada, ili je ostavio najveći utisak na vas?
Izvor: Moj Osmijeh/Magazin o oralnom zdravlju
