Ove nedelje u rubrici “pitanja čitalaca”, probleme ili dileme naših čitalaca pokušao je da riješi doktor Saša P. Janković, spec. ortopedija vilica, iz ordinacije “Prizma Dent” iz Banjaluke.
Imam bol u desnima iznad gornje 4, a istu bol osjećam pri zagrizu. Koji je razlog i kako da riješim problem?
“Kako da riješiš problem? Pa vidi, dječko, da si u stanju da ga riješiš, riješio bi ga. Da si prao zube bar onoliko često koliko pereš kola, manje bi problema imao. Ovako, možeš samo da stisneš petlju i sjedneš zubaru na stolicu, da ti on/ona riješi problem, a ne da smaraš redakciju časopisa ili internet-portala. Kod bola na zagriz, vrlo često se radi o periapikalnom procesu (infekcija ti je iz korijena prošla u kost u kojoj je smješten korijen, stvorila kesu punu gnoja pod pritiskom), mada se bol javlja i bez zagriza.
U tom slučaju, stomatolog će pokušati da spasi zub konzervativno-endodontskim liječenjem, a u nekim slučajevima je potreban i mikrohirurški zahvat, apikotomija, odnosno resekcija vrha korijena (ne boj se, ako si trpio sve do sad, istrpi i to). Pojava izuzetno oštrog bola pri zagrizu može da bude i manifestacija vertikalne frakture (drugim riječima, pukao ti korijen uzduž), pa je u tom slučaju obično jedini lijek cold steel therapy, iliti “čelikova mast” (čitaj- kliješta)”.
Kod djeteta od četiri godine, često se pojavljaju afte. Kako da riješimo problem?
“Pojava afti (od grčkog aphtae, peče, pali, žari…) kod 4-godišnjeg djeteta je neugodno i dosadno stanje, koje zahtijeva dosta strpljenja jer šilji živce i narušava kvalitet života pacijenta i roditelja. Afte mogu da se jave bilo kad, često sezonski, 2-3 puta godišnje, ili npr. kod pada imuniteta, pri stresu i slično. Srećom, konkretan problem koji ste naveli se rješava sam od sebe, čim dijete napuni 5 godina, tako da onda više nemate taj problem sa četvorogodišnjakom. Premda su afte u raznim oblicima (aphtae major, minor, stomatitis aphtosa itd) morfološki i histološki detaljno istražene, našoj nauci & struci pravi uzroci i dalje izmiču, što dovodi u pitanje mogućnost ikakve kauzalne terapije. Stoga jedino preostaje simptomatska terapija, higijensko-dijetetski režim, izbjegavanje jako začinjene hrane, alkoholnih i gaziranih pića, redovno pranje zuba (koliko jela, toliko pranja, a ne samo za Božić), i apliciranje preparata na bazi hijaluronske kiseline, tipa Gingigel (PD Pharma) i slično. Kako sadašnji 4-godišnjak bude odrastao/la, naučiće da živi sa ovim problemom, budući da, kako smo već rekli, nema kauzalne (uzročne) terapije”.
U posljednje vrijeme često imam bijele naslage na jeziku. Šta je uzrok tome i kako da to spriječim, odnosno izliječim?
“Bijele naslage na jeziku, opisane kao “bjeja skjama” kod onog lika iz Audicije, nastaju iz raznih razloga, ili da zvučimo stručnije, one su multifaktorijalne. Koji su glavni uzroci:
(1) Najčešće se sumnja na oralnu kandidijazu (divljanje gljive Candida albicans) usljed poremećaja ravnoteže flore (i faune, ko ima) u usnoj duplji, a ovaj poremećaj se povezuje sa ekstenzivnom i nerazboritom zloupotrebom antibiotika. Naš prosječni sugrađanin će učiniti sve da izbjegne odlazak zubaru, pa nakon što je uzgajao periapikalnu leziju mjesecima, i isprobao sve narodne lijekove (mućkanje rakijom, čuvarkuća, češanj bijelog luka u uvo na suprotnoj strani od bolnog zuba, posipanje štaubšećera na žar cigarete itd) obično posegne za kućnom apotekom, u kojoj nađe baktrim star 10 godina, koji je baba koristila za mokraćne kanale, i tako zamaskira simptome infekcije do sljedećeg petka ili subote naveče, kad već panično zove svog stomatologa i zahtijeva da bude primljen u nedoba. Srećom, iskusan stomatolog će i u 1/2noći diferencijalno dijagnostički razlučiti o čemu se radi.
(2) Ipak, mnogo češći razlog je najobičnije nepranje zuba, što bi ortodonti rekli: nulti nivo higijene. U tom slučaju, moguće je da enormna količina naslaga više nema mjesta na samim zubima, pa se taloži na mekim tkivima, naročito u gornjem forniksu i na jeziku. Ovaj tip naslaga može donekle da se diferencira od kandidijaze po tome što, za razliku od nje, obično nije praćen senzacijama žarenja i pečenja (oralne dinije & piroze). Rješava se, (a) teoretski tako što se podigne nivo oralne higijene, a (b) praktično nikako, budući da je upitno koliko je potrebno da se nivo higijene sa 0% podigne bar na 20%.
Kod kćerke stare 12 godina pojavile su se bijele mrlje na zubima. Šta ih uzrokuje i koje je rješenje problema?
“Pojava bijelih mrlja na zubima u određenom periodu je još jedna od multifaktorijalnih pojava u stomatologiji. Za diferencijalnu dijagnostiku od presudnog značaja je detaljna anamneza, pri čemu treba saznati (a) da li su bijele mrlje prisutne od momenta samog nicanja zuba (tad se radi o urođenoj strukturnoj nepravilnosti, najčešće u vidu “oblačića” na gornjim sjekutićima), ili su (b) te mrlje počele da se javljaju kasnije. Ovaj anamnestički podatak je od mnogih roditelja teško izvući (tj. nema podatka), s obzirom da je na djetetu ipak preča frizura, patike, telefon itd, nego povremeno pogledati u usta, bar da se zna koliko ti je djetetu zuba izniklo. U slučaju (b) prvo treba pokušati sa primjenom zubne četkice i paste, pa ako mrlje nestanu, radilo se o naslagama (plaque). Ako ih četkica ne skine, moguće je da se radi o strukturnom poremećaju u zubnoj gleđi, ali ovaj put, to je stečeni a ne urođeni poremećaj. Takva strukturna oštećenja često su uzrokovana dejstvom kiselina, npr. kod zloupotrebe gaziranih pića tipa koka-kole, ili (što je kod djevojčica češće) poremećaja iz spektra body integrity disorders, anoreksija-bulimija, kada je gleđ izložena dejstvu povraćene želudačne kiseline nekoliko puta dnevno (drugim riječima, gleđ je spržena). U tom slučaju, od veće koristi će biti posjeta psihijatru, nego stomatologu, koji dolazi na red tek kasnije, jer džaba je tretirati problem najsavremenijom tehnologijom, ukoliko uzrok problema nije adekvatno adresiran”.
