Ako nam djeca rano usvoje prevenciju i odgovornost prema svom zdravlju, lakše će u kasnijim godinama prihvatiti ostale preventivne aktivnosti i biti odgovorniji članovi zajednice i time smanjiti svoje i opšte troškove za zdravstvene potrebe, kazao je za portal Stomatologija student stomatologije Crnogorskog Univerziteta povodom mjeseca oralnog zdravlja.
Mart je mjesec posvećen oralnom zdravlju. Recite nam nešto više o promociji oralnog zdravlja.
Promocija oralnog zdravlja je zapravo kombinacija zdravstvene edukacije, zaštite i organizacije zdravstvenog sistema koja se sprovodi da unaprijedi zdravlje populacije, uz njihovo aktivno učešće. Osnovni cilj promocije oralnog zdravlja je unapređenje zdravlja i stvaranje potencijala za dobro zdravlje, prije nego se pojave zdravstveni problemi. Promocija zdravlja je ujedno investicija u zdravlje i treba je sagledati kao inovativnu savremenu strategiju koja, osim što pruža zdravstvene koristi populaciji, donosi i dražavi “zdrave” socijalne i ekonomske prihode.
Udruženje studenata stomatologije Crne Gore, u kojem ste predsjednik parlamenta, u toku predhodne godine je sprovelo projekat „Learn to the oral health up“. Možete li nam nešto više reći o udruženju, vašim projektima prevencije karijesa i djelovanju?
MDSA ili Udruženje studentata stomatologije Crne Gore je osnovano 2015 godine. Osnovao ga je tada tim od 5 studenata, na čelu sa predsjednicom Kapa Isidorom. Udruženje je u toku minule godine sprovelo projekat „Learn to the oral health up“ u kojem smo imali niz istraživanja po kompetentnim metodologijama, kao i serije radionica, predavanja i tribina o promociji oralnog zdravlja. Naš rad je prevashodno usmjeren na prevenciju i edukaciju. Mi sprovodimo niz radionica u vrtićima, predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama. Edukacijom su obuhvaćeni i roditelji s ciljem unapređnja oralnog zdravlja. Ovim projektom će se osigurati srećno odrastanje djece kako u fizičkom tako i u psihičkom razvoju kroz preventivni edukativni program o oralnom zdravlju.Tako da možemo reći da je projekat nastao na temeljima iskustava prevencije karijesa, promocijom oralnog zdravlja kao dobro poznatoj metodologiji i strategiji javno-zdravstvenih službi u EU, koja je čak duži niz godina, do reforme stomatološke službe, bila i ključni segment prevencije karijesa u našoj zemlji.
Znači li to da se u našoj zemlji, od reforme stomatološke službe, malo insistira na prevenciji karijesa? Koliko je rasprostranjen sada karijes u Crnoj Gori?
Nažalost, posljednja analiza epidemiološkog indeksa za učestalost i proširenost karijesa (KEP indeks) u Crnoj Gori pokazuje da preko 90 odsto djece u uzrastu od 12 godina ima kariozne zube. Nadležne instutucije više ne raspolažu podacima koji dio populacije u Crnoj Gori ima sve svoje zube, što je inače jedan od parametara kada se procijenjuje oralno zdravlje nacije. Reforma stomatologije je dovela to toga da se više insistira na sanaciji već nastale štete nego na prevencijii, pa kažu da se danas stomatologija ne bavi liječenjem već pomagalima, a onda pokušajte da zamislite kako bi bilo da se naučnici nisu bavili otkrivanjem vakcine protiv polia već usavršavanjem invalidskih kolica. U prilog tome ide i činjenica da od reforme stomatološke službe, skoro da nema specijalizacija koje finansira država, zato što izabrani doktori nisu zaposleni u državnoj firmi, već u privatnoj praksi. Ovdje konkretno mislim na specijalizaciju iz dječije i preventivne stomatologije, jer možemo se slobodno zapitati, koliko ćemo imati specijalista iz ove oblasti u narednih dvije decenije.
Kakva je situacija u okruženju? Koliko smo bolji ili lošiji od regiona?
Situacija u okruženju ništa nije bolja. U BIH, prema podacima istraživanja iz 2008. godine, karijes je zastupljen u 90 odsto populacije, dok u Hrvatskoj prisutnost patoloških promjena na zubima postoji kod 95 odsto populacije. Međutim, mogli bi se ugledati na UK, Dansku ili Njemačku koje imaju najniže vrijednosti KEP indeksa od svih zemalja EU (0,7 odsto) i idu prema nuli.
Evidentno je da ciljevi koje su formulisali Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Svjetska stomatološka Federacija (FDI), a koje je trebalo postići do 2000. godine nijesu ostvareni. Ti ciljevi su bili da 50 odsto djece uzrasta pet do šest godina bude bez karioznih zuba, da KEP indeks 12-godišnjaka ne bude veći od tri i da 85 odsto stanovništva treba da ima sve svoje zube od 18 godina.
Gdje vidite ključne probleme zbog ove situacije?
Situacija je jako ozbiljna i zahtijeva multisektorski pristup i uvezivanje svih činioca u jednu cjelinu. Danas jedino studenti stomatologije, i vrlo mali broj doktora stomatologije, održavaju grupne radionice i predavanja vezane za promociju oralnog zdravlja. Kao što je vidljivo u Crnoj Gori nema organizovane preventivne stomatološke zaštite već jedanaest godina, pa ostaje otvoreno pitanje kako očuvati zdravlje zuba kod djece.Smatramo da je neophodno koristiti sve dostupne modele prevencije u dobro osmišljenim preventivnim programima i započeti prevencijuu najranijoj dobi.
Takođe potrebno je dodatno poboljšati već postojeći sistem. Uključiti stomatologe koji se bave naučno istraživačkom djelatnošću, statistikom rasprotranjenosti karijesa, prosvjećivanju svih grupacija, naročito vulnerabilnih… Sve ovo bi bila idealna prilika da se u okviru Instituta za javno zdravlje formira neki centar koji će voditi registar za stomatologiju.
Ko se danas brine o zubima djece? Šta kao udruženje radite kako bi popravili stanje oralnog zdravlja?
O zubima djece danas brinu se izabranidoktori stomatologije, a njegov posao svodi se na sanaciju karijesa i ostale kurativne procedure, dok individualna preventiva u mnogome zavisi od raspoloživog vremena doktora i posvećenosti pacijenta, odnosno od redovnosti dolaska pacijenta u ordinaciju na pregled kada ne postoji zdravstveni problem. Nadalje činjenica je da u školskim programima zdravstveno vaspitanje nije dobilo svoje mjesto, a nepodsticajna okolina i strah samo su neki od dodatnih činioca koji su malog pacijenta udaljili iz ordinacije. Uočavajući ove probleme u nekim lokalnim zajednicama i gradovima prevencija karijesa je postala jedna od ciljnih programa rada našeg udruženjađe putem edukacije djece i roditelja podstičemo odlazak u stomatološke ordinacije radi preventivnih pregleda.
Nadamo se da će opštine, ministarstvo zdravlja i ministarstvo rada i socijalnog staranja prepoznati rad našeg udruženja i pomoći nam u našem daljem djelovanju.
Koji su dalji planovi vašeg udruženja? Na kojim poljima ćete djelovati u narednom periodu?
U toku je utvrđivanje prioritetnih područja za sprovođenje programa, a to se konkretno odnosi na područja sa manjim brojem stomatoloških ordinacija, lošijeg socijalnog stanja populacije itd. Naši glavni ciljevi su promocija preventivnog programa u lokalnoj zajednici i rano uključivanje djece u edukativni program prevencije. Takođe težimo ka tome da održimo kontinuitet sprovođenja edukacije kroz saradnju i edukaciju vaspitača u vrtićima, roditelja i budućih zdravstvenih radnika. Naši preventivni programi temelje se na tačno utvrđenim zadacima svakog činioca i izradi odgovarajućeg edukativnog materijala za svaku od uključenih grupa. Ako nam djeca rano usvoje prevenciju i odgovornost prema svom zdravlju, lakše će u kasnijim godinama prihvatiti ostale preventivne aktivnosti i biti odgovorniji članovi zajednice i time smanjiti svoje i opšte troškove za zdravstvene potrebe.
