Njega dječjih zuba počinje već sa nicanjem prvih, a uloga roditelja u smislu informisanosti i formiranja ispravnih navika u ishrani i higijeni je od ključnog je značaja. Svi svjetski trendovi iz ove oblasti usmjereni su ka preventivi zubnih oboljenja i omogućavanju djetetu da sa osmijehom dolazi kod stomatologa elimišući bolove i komplikovane procedure. Međutim, neke zablude i greške su još uvijek prisutne. Karijes se često javlja već od druge godine, pa i ranije, a pogrešno je ukorijenjeno mišljenje da ga ne treba sanirati pošto će mliječni zubi svakako ispasti u periodu fiziološke smjene.
Važno je znati da prvi zubi učestvuju u razvijanju govora, odgrizanju hrane i dio su estetike lica koja, takođe, nije zanemarljiva u periodu socijalizacije i psihološkog osamostaljivanja kroz druženje sa drugom djecom. Prijevremeni gubitak mliječnih zuba dovodi do kasnijih nepravilnosti zagrizaja i potrebe za ispravljanjem ortodontskim aparatima. Neliječeni mliječni zubi su izvor hroničnih infekcija i, takođe, mogu ugroziti zametke stalnih koji su u formiranju i nalaze se neposredno ispod njih. Fina motorika koja je potrebna za pravilno pranje zuba razvija se sve do osme godine. To zahtijeva da roditelj uz igru i stimulaciju koju djetetu pruža samostalno korišćenje četkice, na kraju prekontroliše čitav proces i opere detaljno sve površine zuba.
Morate biti uporni i hvaliti najmlađe, s obzirom da oni u početku nemaju strpljenja za ove radnje. Kao što mališani uče ponašanje za stolom i korišćenje pribora, savladavaju oblačenje i slično, neophodno je da prihvate pomoć u održavanju oralne higijene kroz vaspitni proces. Za početak, dovoljno je pranje zuba ujutru i uveče, sa pastom i četkicom prilagođenom uzrastu, a kod djece starijeg uzrasta postepeno uvoditi pranje zuba nakon svakog obroka. Kada su u pitanju prvi iznikli zubi, higijena se obavlja gazom obmotanom oko prsta, ultra mekanom četkicom ili četkicom koja ima formu kao naprstak. Važno je ustanoviti zadovoljavajuće navike pranja zuba prije pojave stalnih zuba.
Pored toga što slatkiši prestavljaju prazne kalorije i dovode do sitosti, oni su i uzrok karijesa. Prvi faktor nastanka je učestalost unošenja ugljenih hidrata odnosno višekratno konzumiranje slatkiša u toku dana, čime se produžavaju periodi smanjene lokalne otpornosti i stalno se doprema novo gorivo za bakterije. Bakterije dovode do nastanka karijesa na taj način što za svoju ishranu koriste upravo te ugljene hidrate, razlažu ih i stvaraju kiseline koje zatim razlažu zubnu gleđ stvarajući karijes. Važno je da izbjegnete davanje djeci grickalica između obroka, lepljivu i slatku hranu, bombone, čokolade i lizalice, a potencirajte čvrstu i abrazivnu hranu koja pomaže čišćenju zuba, kao što su komadići svježeg voća i povrća, jabuka, šargarepa…
Drugi značajan faktor u nastanku karijesa je dugotrajnost unošenja ugljenih hidrata u dužem, kontinuiranom periodu u toku dana. Ovakve navike dovode do nastajanja sindroma bebi flašice tj. cirkularnog karijesa, koji velikom brzinom zahvata sve prednje zube, prestavlja estetski problem, izvor bolova i ozbiljnijih komplikacija za dijete. Već u periodu od navršenih godinu dana do druge godine, potrebno je da roditelj planira prvu posjetu stomatologu. Neophodno je da razgovori na temu stomatoloških intervencija u dječjem okruženju budu afirmativni i da nikako ne služe kao prijetnja pri disciplinovanju. Dijete treba da prihvati odlazak kod stomatologa kao stvar preventive, metod za održavanjem zuba zdravima, a ne da ga doživljava kao izvor bola i neprijatnosti. Zapamtite, ni jedno dijete se ne rađa sa strahom od stomatologa, već ga stiče, a značajan dio uzrokovan je stavom koji se nosi iz kuće. Kontrolne preglede kod stomatologa treba obavljati jednom u pola godine.
