Pandemija koronavirusa (COVID-19) značajno je uticala na zdravstveni sektor širom svijeta, a stomatologija nije izuzetak. Dok se svijet suočavao sa izazovima vezanim za kontrolu širenja virusa, dentalni sektor se borio da preživi, a po povratku normalnog funkcionisanja sve primjetniji problem postao je nedostatak radne snage. Sve to je dovelo do brojnih komplikacija u pružanju stomatološke njege.
Pandemija koronavirusa posebno je teška bila za stomatologiju. New York Times je u martu 2020. smjestio stomatologiju na spisak najrizičnijih profesija tokom pandemije. Gotovo preko noći brojne ordinacije su se ugasile i zaposlenost je drastično opala. Samo u SAD-u u aprilu 2020. zaposlenost u stomatologiji je pala na 44 odsto od nivoa zabilježenog u januaru, piše Dental Economics. Situacija bi bila još gora da vlasti brojnih zemalja nisu pomagale ovom sektoru da preživi kroz razne programe i subvencije.
Danas, kada period kad je koronavirus harao svijetom zatvarajući nas u kuće djeluje samo kao ružan san, stomatologija se potpuno oporavila kad je u pitanju zapošljavanje. U nekim zemljama je dostigla stoprocentno ili prevazišla nivo zaposlenosti iz vremena prije korone.
Potražnja veća od ponude
Međutim, to nije dovoljno. Sve češće mediji izvještavaju da nema dovoljno stomatoloških radnika da odgovori na potražnju za uslugama. U SAD-u jedan od deset vlasnika ordinacija traži asistente, a gotovo jedna trećina higijeničare i žali se da im je veliki problem da pronađu zaposlene za upražnjene pozicije.
Portal Stomatologija.me nedavno je pisao kako Rumunija koristi nestašicu stomatologa u Velikoj Britaniji kako bi profitirala od dentalnog turizma, kao i da Australija proživljava veliku krizu jer njeni građani ponekad i godinama ne mogu do potrebne stomatološke njege zbog nedostatka kadrova koji bi radili u javnom zdravstvu.
Značajan skok inflacije takođe je uticao na to da je u nekim zemljama pacijentima luksuz da odvoje novac kako bi posjetili stomatologa privatnika, dok u državnim ordinacijama plate nisu toliko primamljive jer su troškovi života sve veći.
Kako je došlo do toga?
Stomatologija i pandemija
Obustava rada: U mnogim djelovima svijeta, stomatološke klinike morale su privremeno da obustave rad tokom prvih talasa pandemije, kako bi se spriječilo širenje virusa. Ovo je dovelo do gubitka prihoda i otpuštanja osoblja.
Povećani troškovi i oprema: Da bi se osigurala sigurna stomatološka njega tokom pandemije, stomatološke klinike su morale da ulože u dodatne resurse u zaštitnu opremu, dezinfekciju i pridržavanje strožih higijenskih protokola.
Strah od zaraze: Stomatološki radnici suočavali su se sa povećanim rizikom od izloženosti virusu, što je u nekim slučajevima rezultiralo privremenim odlaskom iz profesije ili smanjenjem radnog vremena.
Postojeći nedostatak osoblja
Prije pandemije, stomatološki sektor već je patio od nedostatka kvalifikovanih stomatologa, oralnih hirurga, sestara i tehničkog osoblja. Razlozi za ovaj nedostatak su mnogi:
Starenje populacije: Sve više ljudi zahtijeva stomatološku njegu, posebno stariji pacijenti koji često imaju kompleksnije potrebe za održavanjem oralnog zdravlja.
Rastući zahtijevi za estetskom stomatologijom: Povećan interes za estetskom stomatologijom povećao je potražnju za stručnjacima u ovoj oblasti.
Nedostatak obrazovnih resursa: Nedovoljan broj stomatoloških škola i obrazovnih programa ograničava kapacitet za obuku novih stomatologa i osoblja.
Rješenje problema
Da bi se suočio sa nedostatkom osoblja u dentalnoj medicini, sektor stomatologije širom svijeta se oslanja na nekoliko strategija:
Povećanje obrazovnih kapaciteta: Ovo je najčešće pominjano rješenje u zemljama koje se bore sa nestašicom stomatologa. Povećanje broja stomatoloških škola i programa obuke može pomoći u proizvodnji više kvalifikovanih stomatologa i osoblja. Stručnjaci kažu da je potrebno dosta vremena dok ova strategija ne donese plodove, a neki problemi se moraju rješavati što prije.
Inovacije u tehnologiji: Korišćenje naprednih tehnologija i telemedicine može poboljšati efikasnost i dostupnost stomatološke nege.
Podsticanje stručnjaka da se vrate: Stomatolozi i osoblje koji su privremeno napustili profesiju tokom pandemije mogli bi se podsticati da se vrate uz odgovarajuće subvenije i sigurne uslove rada. Dental Economics preporučuje onima koji vode ordinacije da preispitaju svoju fleksibilnost, okrenu se novim tehnologijama, pokušaju da ponude bolje plate i pokažu svojim zaposlenima koliko su važni.
Ulaganje u obuku i razvoj postojećeg osoblja: Kontinuirana obuka i profesionalni razvoj postojećeg osoblja mogu poboljšati njihove veštine i pomoći im da se nose s rastućim zahtevima.
