U svijetlu Svjetskog dana oralnog zdravlja (WOHD), koji se obilježava 20. marta, FDI Svjetska stomatološka federacija objavila je saopštenje koje sumira kako su se oralno zdravstveno stanje pogoršalo u posljednjih godinu dana.
Godinu dana od početka pandemije, savjetnici i članovi FDI kažu da iz prve ruke u stomatološkim ordinacijama širom svijeta vide katastrofalne posljedice virusa na zdravlje zuba i gingive ljudi.
„Nazovimo to što jeste: dentalna katastrofa. Ograničenja rada i kretanja tokom pandemije su sigurno imala ulogu u pogoršanju oralnog zdravlja, ali to nije cela priča“, rekao je predsjednik FDI dr Gerhard Konrad Seberger.
Tokom prvog talasa izbijanja COVID-19, stomatološke ordinacije širom svijeta bile su prisiljene da se zatvore. Tokom dva do tri mjeseca svi stomatološki pregledi morali su biti odloženi ili otkazani, osim hitnih tretmana.
Svjetska zdravstvena organizacija izvjestila je da su usluge oralnog zdravlja među najpogođenijim osnovnim zdravstvenim uslugama zbog pandemije COVID-19, 77% zemalja prijavilo djelimični ili potpuni poremećaj. Između prvog i drugog talasa pandemije stomatološke ordinacije u mnogim zemljama mogle su se ponovo otvoriti.
Stomatolozi su se uvijek pridržavali najstrožijih protokola za prevenciju i kontrolu infekcije i revidirali higijenske mjere koje su njihove vlade nalagale tokom pandemije COVID-19. Pored toga, nedavno istraživanje pokazalo je da stručnjaci za oralno zdravlje imaju znatno niže stope infekcije SARS-CoV-2 od ostalih zdravstvenih radnika u većini dijelova svijeta.
Uprkos tome, mnogi ljudi i dalje izbjegavaju rutinske i kontrolne preglede i posjećuju zubara samo kada imaju velike bolove. Kod mnogih ljudi se razvio napredni zubni karijes i komplikacije povezane, sa njim, uključujući infekcije, što čini liječenje složenijim.
Danas se stomatolozi suočavaju sa posljedicama godine poremećene stomatološke zaštite. Dr Paulo Melo, savjetnik za strane investicije, koji predaje i radi kao stomatolog u Oportu u Portugaliji, u svojoj praksi je imao desetak visoko rizičnih pacijenata koji su se plašili zaraze SARS-CoV-2 i odlagali intervenciju.
Pacijenti sa visokim rizikom trebalo bi, međutim, da se na stomatološki pregled jave na svakih tri do šest mjeseci. Umjesto toga, mnogi pacijenti su čekali devet mjeseci do godinu dana ili duže između termina. Mnogi su prijavili ozbiljne zubobolje i komplikacije, što je dovelo do ekstrakcije kod nekih i endodontskog tretmana kod drugih.
„Tokom pandemije, visoko rizični pacijenti su imali tendenciju da razviju više od jednog problema, često manifestujući tri ili četiri istovremeno, jer je prošlo previše vremena bez pregleda. Problemi obično uključuju karijesne lezije i parodontalne bolesti“, rekao je dr Melo.
„Zubni karijes koji se mogao liječiti jednostavnom restauracijom sada je prešao u fazu apikalnog parodontitisa i apscesa, što zahtijeva sofisticiranije liječenje“, rekao je dr MK Vanishree, predavač stomatologije u javnom zdravstvu sa sjedištem u Bangaloreu u Indiji. „Pacijenti moraju da prevaziđu svoj strah i da ne odlažu osnovno rutinsko liječenje zuba.“
„Jedna od dramatičnih posljedica pandemije je da su pitanja oralnog zdravlja koja nisu smatrana hitnim tokom izbijanja pandemije zapravo postala hitna nakon što su morala da čekaju dva i više mjeseca da se liječe“, rekla je dr Marija Fernanda Atuesta Mondragon, predsjednica Federacion Odontologica Colombiana (Kolumbijska stomatološka federacija) i savjetnik FDI. „Vidjeli smo neke pacijente na ortodontskom liječenju koji su izgubili praznine stvorene za poravnavanje zuba, dok su drugi razvili značajne parodontalne probleme“.
„Tinejdžeri često pate od karijesa i primijetio sam sve veći nivo propadanja zuba u ovoj starosnoj grupi“, rekao je dr Nahavand Abdulrahman Thabet, koji radi u Kairu u Egiptu i savjetnik je FDI. „Jedan moj petnaestogodišnji pacijent priznao je da je grickao više dok je bio zaglavljen kod kuće tokom pandemije. Pretpostavljam da se hiljade djece njegovih godina nalazi u sličnoj situaciji. “
Ponovljena zaključavanja zbog novog talasa pandemije, ograničenja kretanja ljudi i prelazak na rad od kuće doprinijeli su promjeni svakodnevnih navika i ponašanja, što je na kraju uticalo na oralno zdravlje ljudi.
Modeliranje dobrih navika oralne njege poput svakodnevnog pranja zuba četkicom i pastom za zube je imperativ, navodi se u globalnom istraživanju koje je sproveo Unilever, a koje je otkrilo da djeca podražavaju ponašanje svojih roditelja i na korist, ali i na štetu sopstvenog zdravlja.
Djeca imaju sedam puta veću šansu da preskoče četkanje zuba ako roditelji to ne rade svakodnevno i ujutru i uveče. Anketirani stomatolozi složili su se da promjena u navikama oralne njege djece potiče od promjene rutine kod roditelja.
Uprkos stalnim izazovima sa pandemijom, za roditelje je od presudnog značaja da daju prioritet rutini nege usne šupljine i sebi i svojoj deci. Dr Seberger je naglasio da „ljudi ne smiju da se plaše da posjete zubara. Zaštita oralnog zdravlja je od najveće važnosti za osiguravanje opšteg zdravlja, blagostanja i dobrog kvaliteta života“.
Izvor: Dental Tribune
