Osim što utiče na stanje našeg duha i tijela, stres takođe može izazvati ozbiljna oštećenja usne šupljine, desni i zuba. Stres se može dovesti u vezu sa sljedećim problemima:
*afte i suhoća usta,
*bruksizam,
*loša oralna higijena i nezdrave navike u ishrani,
*parodontopatiju ili pogoršavanje postojećih problema sa desnima.
P𝗶𝘁𝗮𝘁𝗲 𝘀𝗲 𝗸𝗼𝗷𝗮 𝗷𝗲 𝘁𝗮č𝗻𝗼 𝘃𝗲𝘇𝗮 𝗶𝘇𝗺𝗲đ𝘂 𝘀𝘁𝗿𝗲𝘀𝗮 𝗶 𝗼𝗿𝗮𝗹𝗻𝗼𝗴 𝘇𝗱𝗿𝗮𝘃𝗹𝗷𝗮? Pokušaćemo objasniti svaki problem pojedinačno.
Afte i suvoća usta
Stres se kod nekih ljudi može manifestovati kao 𝘀𝘂𝗵𝗼ć𝗮 𝘂𝘀𝘁𝗮, odnosno smanjena proizvodnja pljuvačke. Ta neugodna pojava može se pojaviti pred neki bitan događaj, a ako potraje duže vrijeme može pogodovati oralnim problemima. Pljuvačka je naša prva linija odbrane od mikroorganizama u ustima.
Pljuvačkom ispiramo komadiće hrane i kiseline koje oštećuju gleđ. Takođe, ona sadrži minerale koji omogućavaju remineralizaciju gleđ. U okolini bez pljuvačke, bakterije nesmetano prerađuju ugljikohidrate od zaostalih ostataka hrane i utiču na razvoj karijesa, ali i parodontnih bolesti. Sve to utiče i na još jednu neugodnu pojavu – loš zadah. Bakterije koje se natalože na jeziku, desnima i zubima proizvode kiseline neugodnog mirisa, a kada nema pljuvačke da ih ispere, ti mirisi su intenzivniji.
A𝗳𝘁𝗲 se često pojavljuju u donjem dijelu usne šupljine kada oslabi imunitet, pa ni ne čudi povezanost sa stresom. Afte u pravilu prolaze same od sebe, nakon otprilike 10 do 14 dana. Ipak, uticajem stresa njihovo trajanje se može produžiti, kao i površina tkiva usne šupljine koje je zahvaćeno aftama. U tom slučaju potrebno je javiti se specijalisti.
Bruksizam
𝗕𝗿𝘂𝗸𝘀𝗶𝘇𝗮𝗺 je stručni izraz za prekomjerno, forsirano stiskanje i škripanje zubima koje nije povezano sa žvakanjem hrane, a pogotovo se javlja noću. 𝗣𝗼𝘀𝗹𝗷𝗲𝗱𝗶𝗰𝗮 𝗷𝗲 𝘀𝘁𝗿𝗲𝘀𝗮, 𝗮𝗻𝘀𝗶𝗼𝘇𝗻𝗼𝘀𝘁𝗶 𝗶 𝗽𝘀𝗶𝗵𝗶č𝗸𝗲 𝗻𝗮𝗽𝗲𝘁𝗼𝘀𝘁𝗶. Bruksizam je kod većine pacijenata prolazna pojava, koja nestaje kada se pacijent riješi stresa. No kao što i sami znate, u današnje vrijeme to i nije baš tako jednostavno.
Stoga, prvo se sanira sva eventualna šteta nastala bruksizmom, da bi se nakon toga izradila 𝘂𝗱𝗹𝗮𝗴𝗮 koja se stavlja na zube svaku veče prije spavanja i time se smanjuju simptomi nastali škripanjem i stiskanjem zuba.
Udlage za bruksizam mogu spriječiti bruksizam i njegove negativne posljedice jer će onemogućiti dalje trošenje i slabljenje žvačnih ploha na zubima, po potrebi povisiti zagriz, omogućiti pravilan položaj viličnih zglobova te spriječiti glavobolje i bolove u vratu i uhu koje često uzrokuje bruksizam.
Sljedeći korak u terapiji korekcija zagriza. To je moguće postići selektivnim brušenjem zuba te izradom protetskih nadomjestaka. Kod jače istrošenosti zuba neophodna je protetska terapija kojom se rekonstruiše pravilna okluzija, a često je, zbog velike istrošenosti zuba, neophodna i endodontska terapija (liječenje zuba). Nakon završetka svih ovih terapija i rekonstrukcije protetskim nadomjescima, pacijent bi i dalje trebao nositi udlagu.
Loša oralna higijena i nezdrave navike u ishrani
Z𝗮𝗻𝗲𝗺𝗮𝗿𝗶𝘃𝗮𝗻𝗷𝗲 𝘃𝗹𝗮𝘀𝘁𝗶𝘁𝗲 𝗼𝗿𝗮𝗹𝗻𝗲 𝗵𝗶𝗴𝗶𝗷𝗲𝗻𝗲 može dovesti do raznih dentalnih poteškoća kao što su karijes i parodontalne bolesti. Sa druge strane tu su i oni koji žele uštediti vrijeme pa tako intenzivno četkaju zube da brže završe, posljedica je oštećenje gleđi. Ako već imate neko oboljenje desni, preskakanje svakodnevne higijenske rutine može pogoršati problem.
Ako su vam zubi dobrog zdravlja, propuštanje pranja i čišćenja koncem može da dovede do pojave karijesa. Uz to, dok ste pod stresom, obično ste skloni 𝗹𝗼š𝗶𝗷𝗶𝗺 𝗽𝗿𝗲𝗵𝗿𝗮𝗺𝗯𝗲𝗻𝗶𝗺 𝗻𝗮𝘃𝗶𝗸𝗮𝗺𝗮, poput konzumiranja slatkiša i ispijanja gaziranih sokova. Ove navike povećavaju rizik od kvarenja zuba i mnoge druge probleme.
Zapamtite – izbalansirana ishrana, redovna posjeta stomatologu i dobra oralna higijena (pranje zuba i čišćenje koncem dva puta dnevno) mogu spriječiti pojavu parodontopatije. Podsjetite se važnosti pravilne oralne higijene i zdrave ishrane. Povećajte fizičku aktivnost što će vam pomoći da umanjite stres i osjećate se punim energije. Takođe, ojačaće vaš imunitet, što će značajno uticati na vaše opšte zdravlje.
Parodontopatiju ili pogoršavanje postojećih problema sa desnima
Parodontopatija predstavlja bolest zuba i desni, tj. zubnog tkiva, a razvija se u nekoliko faza. Prvi simptomi parodontopatije jesu crvenilo desni i krvarenje pri četkanju. To su ujedno i simptomi gingivitisa, odnosno zapaljenja desni koji je i prva faza ovog progresivnog oboljenja.
U sljedećoj fazi javlja se preosjetljivost zuba zbog povlačenja desni. Kasnije, pacijent počinje primjećivati da se zub klati i da je izdužen, što je zadnji stadijum.
Glavni uzrok parodontpatije je loša oralna higijena, a to mogu biti i: neadekvatne zubne plombe i protetske nadoknade, pušenje, virusne i gljivične infekcije, genetski faktori, neki lijekovi, dijabetes, nedostatak nekih vitamina i mineral, a kao čest uzrok spominje se stres.
Stres vodi do depresije, a depresivni ljudi prema naučnim istraživanjima imaju dva puta veći rizik od nepovoljnog ishoda liječenja desni, za razliku od ljudi koji nemaju psihičkih problema. Ne možete uticati na to da depresija ili stres nestanu. Međutim, možete naučiti strategije koje će vam pomoći u borbi protiv ove pojave. Uz to, izbalansirana ishrana, redovna posjeta stomatologu i dobra oralna higijena mogu spriječiti pojavu parodontopatije.
Izvor: ordinacija Maglajlić&Šunkić
