Specijalistički centar za stomatologiju predstavlja podorganizacionu jedinicu i nastavnu bazu Medicinskog fakulteta u Foči. Aktivnosti Specijalističkog centra su usmjerene na prevenciju, dijagnozu i liječenje oštećenja i bolesti mekih i tvrdih tkiva usne duplje i temporomandibularnih zglobova. Medicinski fakultet u Foči, koji je izrastao u ozbiljan centar za visokoškolsko obrazovanje, ove godine proslavlja tri decenije postojanja.
„Mi ove godine slavimo 30 godina od osnivanja, odnosno od trenutka kada je fakultet iz Sarajeva prešao u Foču. Biće organizovan veliki kongres 29. i 30. septembra, povodom tog jubileja i dosta smo otišli unaprijed u smislu opreme i nekih inovacija. U toku prošle godine nabavili smo najnoviju centrifugu, KAVO fantome sa luks turbinom, sa luks kolenjakom sa saugerom. To će poslužiti studentima za edukaciju, a sa druge strane na fantomima će da se radi edukacija ljekara iz implantologije iz protetike, iz endodoncije iz restaurative. Bukvalno ćemo kompetnu stomatologiju pokriti raznim kursevima, koji će biti namijenjeni svim ljekarima. Ono što je, tako da kažem, pohvalno i što je novijeg datuma, jeste da smo krenuli sa specijalističkom nastavimo i za oralnu hirurgiju i za ortopediju vilica, protetiku, parodontologiju odnosno ono za šta imamo interesovanje. Plan je da ove godine modernizujemo fakultet sa sedam do osam novih stolica. Tu smo u projektu sa Vladom Republike Srpske, koja će nam omogućiti da nabavimo tu opremu, što bi nas ostavilo na nekom liderskom mjestu u regionu, što svakako jeste naš cilj.
Želimo da budemo prepoznati, ne kao Beograd, ali odmah nakon Beograda i da smo ispred ostalih fakulteta u regionu, i Novog Sada i Kragujevca i Niša, što kada pogledate jednu malu Foču i momenat kada smo krenuli, djeluje neralno, ali ko god dođe kod nas, posjeti fakultet, vidi da je to jedna ozbiljna priča, ozbiljna ideja koja, tako da kažem, bude opipljiva. Ono što je, takođe, važno istaći je da na svim predmetima imamo svoj nastavnike. Bukvalno 25 nastavnika, što docenata, što redovnih, što vanrednih profesora imamo u radnom odnosu. Govorim o stomatološkim predmetima. Odmakli smo se od toga da zavisimo od većih centara. Imamo kontakte sa svim predavačima, prije svega iz Beograda, jer smo mi uvijek bili naslonjeni na Stomatološki fakultet u Beogradu. Imamo izuzetno dobre konekcije sa prof. dr Aleksom Markovićem, koji je naš prijatelj i koji je tu za nas ako nam nešto zatreba“, istakao je za naš portal prof. dr Nikola Stojanović, pomoćnik dekana i koordinatora studijskog programa Stomatologija i koordinator Specijalističkog centra.
Ono što je pohvalno da ima sve veći broj specijalizanata.
„Trenutno je na fakultetu oko 20 specijalizanata, a vodimo računa da jedan mentor ne može da ima više od četiri, pet kandidata jer u suprotnom ta priča gubi smisao. Ne može se čovjek na adekvatan način posvetiti tome. Imamo ograničen broj specijalizanata, što će ostati praksa i ubuduće, jer rad u malim grupama je izuzetno dobar. Ja sam dole završio fakultet i znam kako izgleda kada radite u maloj grupi, kada imate svu pažnju posvećenu vama, a ne kada vas ima 15 ili 20“
Radite i sa građanima. Koliko je interesovanje za to?
„Prošle godine smo napravili strašan iskorak u tom komercijalnom dijelu. Preko 10.000 pacijenata iz cijele Bosne i Hercegovine je prošlo kroz Specijalistički centar za stomatologiju. Pored ugovora sa Fondom za zdravsteno osiguranje Republike Srpske, koja omogućava građanima zdravstvenu zaštitu uz plaćenu participaciju ili starijima od 65 godina i djeci besplatne usluge, vršimo kompletnu komercijalnu stomatologiju – od implantologije, bezmetalne keramike, fiksne ortopedije…, znači sve ono što možete da dobijete u privatnoj ordinaciji, možete da dobijete u našem Specijalističkom centru, jer to je definitivno način kako možemo da stvorimo kvalitetan kadar. Ne možete učiniti ljekara samo da radi liječenje i popravke zuba, već ga morate učiniti i druge grane kao što je fiksna protetika, nikada ni u jednoj zemlji na Balkanu nije to pokrivao Fond, kao ni fiksnu ortodonciju, ali to je danas sastavi dio stomatološke protetike i ortodoncije.
To se takođe radi na studentskim vježbama, gdje pacijenti plaćaju samo materijal. Naš primarni cilj je da edukujemo studenta, ali građani iz cijele BiH, kod nas mogu da dobiju komercijalne usluge od strane ljekara. Prošle godine smo, gledano po broju, imali pacijente iz Trebinja, Rogatice, Goražda. Sarajeva, Doboja, Bijeljine, Banjaluke, Višegrada…. Bukvalno sa prostora cijele BiH, koji su dolazili da izvrše stomatološke usluge kod nas. Ono po čemu smo mi prepoznatljivi je, sa jedne strane, kvalitet na kome se insistira, a sa druge strane, garancija. Na svaki naš rad morate dobiti garanciju, a gledamo da to bude neka primamljiva cijena, da to ne bude na nivou privatnih ambulanti iako tvrdim odgovorno da kvalitet usluga apsolutno ne zaostaje za privatnim ordinacijama, Ono što koristimo od materijala, to su materijali premijum klase. Takođe, ono što je jako važno da opremu koju imamo je premijum klase, takođe implantati. Sve što nabavljamo je premijum klase, jer insistiramo na kvalitetu“.
Novi projekat u koji se ulazi je kompletna nastava stomatologije na engleskom jeziku?
„Medicinski fakultet je pokrenuo studiranje na engleskom jeziku za studente medicine i trenutno imamo 250 studenata iz Italije, Indije, Nepala, Bangladeša, Turske, Švajcarske… Ne mogu da se sjetim svih zemalja, ali znam da ima studenata iz čak njih 14. Ove godine zvanično kreće i nastava na engleskom za studente stomatologije. Upisaćemo prvu generaciju, a imamo ogromno interesovanje, prije svega studenata iz Grčke, kao i iz azijskih zamalja kao što su Indija i Bangladeš”.
Napravili ste veliki „bum“ za kratko vrijeme. Jeste li zbog toga, tako da kažem, sebi napravili problem. Sada se očekuje da stalno napredujete?
„Izazov svakog čovjeka je da ide naprijed. Moj neki lični moto je da ako radim nešto isto ove i prošle godine, onda „verglam“ unazad i da treba da ostavim taj posao i da radim nešto drugo, jer je došlo do zasićenja. Takav je pristup i našeg fakulteta da se ta ljestvica uvijek podiže, pa makar i korak naprijedi da na taj način možemo ostati konkurentni na tržištu. Da vi u jednoj Foči napravite ozbiljnu priču. Mi smo prošle godine na Kongresu imali pet dekana fakulteta, pet predsjednika Komora, koji su došli u jednu malu Foču i koji su sjedili za istim stolom, što ne može da se skupi u Zagrebu, Beogradu. Tu su, možda, neki animoziteti, neko neće sa nekim, mi smo to uspjeli da napravimo. Ove godine ćemo opet ići na tu varijantu da struka i nauka ne bi trebalo da imaju granice i da znanje treba da se širi. Kada širite znanje, vaše se recipročno povećava i po regionu i poznajete prepoznatljivi. Mislim da je to put kojim mi treba da idemo i ubuduće. Stomatologija se posljednjih desetak godina toliko razvija da ako se niste tri godine „apdejtovali“, ne možete da pratite neke trendove, a prije svega govorim o opremi i materijalima koji se koriste“.
Interesovanje studenata za upis na stomatologiju je veliko. Da li planirate proširenje kvote za upis?
„Ono što jedino možemo je da insistiramo da se poveća broj studenata iz regiona. U Republici Srpskoj imate puno stomatologa, trenutno 1.370. Zatim imate 570 ljudi iz Republike Srpske koji studiraju stomatologiju, plus studenti koji pohađaju nastavu u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, što je za jednu malu zemlju veliki broj. I ukoliko bi sada upisivali još veći broj, došlo bi do zasićenja i hiperprodukcije kadra, što apsolutno nije cilj nikome i ono što je neka moja ideja, koju bi resorno Ministarstvo trebalo da podrži, da se otvori kvota za studente iz regiona, prije svega mislim na Crnu Goru.
Taj broj je sada pet. Ranije su, kada sam ja bio asistent, jednu trećinu činili studenti iz Crne Gore. Foča je, sa jedne strane blizu, a sa druge, kada je fakultet zaživio, i kvalitet, jer dobar glas se daleko čuje. Sada je kvota pet, a interesovanje je veće. Treba da se napravi kvota za studente iz Crne Gore 10, Srbije 10, BiH 10. Kvotu za Republiku Srpsku čuvamo na istom broj, da ne bi došlo do hiperprodukcije kadra, a sa druge strane širimo se prema regionu“.
Da li bi studenti iz regiona plaćali fakultet?
„Nastava na engleskom je mnogo skuplja. Oni plaćaju koliko i naši studenti na samofinansiranju. Nemamo neku razliku ni prema Crnoj Gori ni prema Srbiji. Kada dođe student, ako je samofinansiranje ako je za našeg studenta 1.000 maraka, onda je ista cijena i za studenta iz Crne Gore ili Srbije. Nema razlike i ne mislim da treba da je ima, dok studenti koji dolaze iz Italije, Indije…, gdje je kompletna nastava na engleskom, školarinu plaćaju 3.000 eura. Sada će ići na 3.500 eura jer je jako skupo studiranje na engleskom. Imate veliki broj časova, dovodite veliki broj ljudi, tako da je priča ozbiljan“, zaključio je prof. dr Stojanović.
