Statistika pokazuje daviše od 150 miliona ljudi koristi zdravstveni turizam, koji bilježi profit od 100 milijardi dolara.
Na ekspanziju ovog vida turizma, ukazuje i istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji, prema kojem je svaki dvadeseti Britanac spreman da otputuje u inostranstvo u potrazi za odgovarajućom zdravstvenom uslugom.
Nameće se pitanje koliko će formiranje Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privredne komore Crne Gore doprinijeti podizanju konkurentnosti te grane turizma i olakšati pristup domaćim i međunarodnim izvorima finansiranja, odnosno Fondovima Evropske unije, prije svega IPA programima prekogranične saradnje, ali i drugim vrstama finansijske podrške.
„Zdravstveni turisti troše pet puta više nego obični i od presudne je važnosti hotela i bolnica, javnog i privatnog sektora radi uspješnijeg nastupa na tržištu“, rekao je za „Pobjedu“ Vasilije Stijapović, predsjednik Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privredne komore Crne Gore.
On očekuje da će odbor biti efikasan mehanizam za podsticanje rasta konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i jedan od glavnih aktera razvoja zdravstvenog turizma.
„Ovaj odbor, po prvi put jedinstveno i na jednom mjestu, sačinjavaju predstavnici privrednih društava, državnih institucija, javnih preduzeća, udruženja i NVO koji su vezani za zdravstveni turizam i koji mogvu doprinijeti razvoju te oblasti. Za sistemski razvoj zdravstvenog turizma, bitno je učešće predstavnika ministarstva zdravlja i turizma“, kazao je Stijepović.
Kako navodi naš sagovornik, Svjetska zdravstvena organizacija računa kako će, zbog starenja populacije i sve izraženije orjentacije društva na zdravi život, briga o zdravlju za 15 godina postati najjača svjetska industrija te će 2030. činiti 22 odsto svjetskog BDP-a i biti najveći pokretač turističkih putovanja.
Crna Gora, međutim, zauzima skroman udio u ovoj grani turizma, koja bilježi globalni godišnji rast od 15 do 20 odsto.
„Svega 6,1 odsto turista je lani kazalo da su u Crnu Goru došli zbog zdravstvenih razloga. Da bi taj postotak bio veći, potrebno je usaglasiti zakone o zdravstvenoj zaštiti i o turizmu, istaći važnost standardizacije kvaliteta usluge i edukacije kadrova povećati marketinške aktivnosti“, tvrdi Stijepović, koji smatra da Crna Gora posjeduje resurse za razvoj zdravstvenog turizma, koji nisu iskorišćeni.
„Imamo potrencijal i subjekte prevođene evropskim brendom Institutom „Dr Simo Milošević“ iz Igala, specijalnom bolnicom za plućne bolesti u Brezoviku, Opštom bolnicom Meljine, JU Kakaricka Gora, kao i velikim brojem privatnih zdravstvenih ustanova. Ne slučajno, ističem dentalni turizam, s obzirom na broj stomatoloških ordinacija koje su, sa opremom i kadrom, na nivou onih u razvijenim evropskim zemljama, a cijena je deset puta niža“, kazao je Stijepović.
U februaru prošle godine, osnovan je prvi klaster zdravstvenog turizma, u kojem je Stijepović izvršni direktor.
Taj je klaster jedan od osnivača Prvog balkanskog klastera zdravstvenog turizma registrovanog u Briselu.
Potencijali u sportsko-rekreativnom turizmu
Još jedan značajan segment zdravstvenog turizma, kako ističe Stijepović, je sportsko-rekreativni turizam.
„Dovoljno je navesti potencijale Ulcinjske rivijere, Sportske dvorane „Topolica“ u Baru, da se pripremaju 365 dana u godini, do sportskih dvorana na Žabljaku i Kolašinu, koje omogućavaju pripreme na većoj nadmorskoj visini. Ako ovome dodamo programe planinarenja i bicikizma koji bi se dopunili sa drugim programima, prije svih razvojem šumske medicine, imamo i u ovom segmentu dovoljno potencijala za razvoj“ kazao je Stijepović.
Spa i velnes nijesu samo kozmetičke usluge
Stijepović tvrdi da Crna Gora kaska za zemljama u okruženju u velnes i spa programima.
„Postojeća velnes ponuda u hotelima i turističkim resortima, usmjerena je na tretmane ljepote, masaže, saune, bezene i fitnes, a njen razvojni potencijal umanjuje nepostojanje regulative o osposobljenosti osoblja, kao i propisi koji ograničavaju uvođenje medicinske komponente u hotelijerstvo, a samim tim razvijanja medikal velnes programa“, tvrdi Stijepović.
