Nicanje prvih zubića je radost svim roditeljima, ali to može biti neprijatno iskustvo za bebe. U tom periodu bebine desni postaju natečene i bolne, pa je ona zbog toga veoma razdražljiva, plačljiva i uznemirena.
Iako je rast tzv. mliječnih zuba samo jedan od mnogobrojnih razvojnih procesa sa kojima se suočavaju, mnogi roditelji ne znaju šta u tom periodu treba očekivati i kako da pomognu svom djetetu.
„Naravno da je najveća radost za roditelje kada ugledaju prve zubiće kod svoje djece, ali su često uplašeni i nisu sigurni šta treba da rade u tom trenutku. Da li treba da dovedu dijete kod stomatologa, kada treba da dođu, često postavljaju pitanja u njihovoj četvrtoj godini da li je vrijeme da dovedu dijete kod stomatologa, a vrijeme je, naravno, odavno prošlo. To znači da nisu dovoljno informisani da dijete treba dovesti što ranije kod stomatologa, čak i prije nego što mu svi zubi izrastu. Prvi zubići počinju da rastu u četvrtom, petom, šestom mjesecu života“, objasnila je dr Vanja Krkelić Jovanović u emisiji „Tvoj doktor u Srbiji“ na „Amari TV“.
Rast prvih zubića ili nije prijatno iskustvo za svako dijete, ali su tu stomatolozi da taj proces olakšate. Kako to činite?
„Vrlo je važno da roditelji dovedu dijete što ranije kod stomatologa, zato što se u najranijem uzrastu mogu primijetiti brojne nepravilnosti poput poremećaja u nicanju zuba, poremećaj u položaja zuba, karijes, nepravilna higijena, prisustvo loših navika koje roditelji ne primjećuju. Tu spada disanje na usta, što je veliki problem, potom sisanje palca, sisanje donje usne… Loše navike koje se jednostavnu mogu ispraviti u određenom uzrasnom dobu.
Najjednostavnije je to uraditi oko pete, šeste godine života, kada je prerano za nošenje mobilne proteze, ali postoje takozvani miofunkcionalni aparati, koji služe za eliminisanje loših navika. Eliminisanjem loših navika, mi ćemo muskulaturu djeteta, obraz, usta i jezik dopvesti u pravilan položaj, a samim tim one će uticati na pravilan razvoj koštanih struktura – na pravilan razvoj gornje i donje vilice, postaviće se jezik u pravilan položaj, neće gurati zube. Gornja i donja vilica će se pravilno, srazmjerno razvijati i to će omogućiti da se zubi pravilno rasporede na svoje mjesto“.
Koji je vremenski period potreban da se zubi vrate u normalno stanje?
„Ukoliko dijete sa roditeljima poštuje čitavu proceduru, terapija miofunkcionalnim aparatima traje oko godinu i po do dvije dana“.
Kada je riječ o ishrani, obično imamo situaciju u okruženju koje primjećujemo da kada je dijete nervozno ili mu se spava, smiriju ga slatkišima.
„Veoma je važno voditi računa o ishrani, u tom smislu da dijete ne treba po cio dan da nešto gricka, da pije i jede. Jendostavno, treba ga uobročiti, da se tačno zna kada je koji obrok i u sklopu tih obroka, naravno, smije da jede i slatkiše. Ja sam za to da im se ništa ne brani od slatkiša, ali je btino da bude u okviru obroka i bitno je redovno održavanje oralne higijene. Da se djece nauče pravilnom pranju zuba, tri puta dnevno, obavezno pred spavanje uveče. Roditelji često griješe što djecu uspavljuju raznim zaslađenim čajevima, mlijekom, sokom i tu je veliki problem od nastanka cirkularnog karijesa ili karijesa ranog djetinjstva, koje je danas mnogo rasprostranjeno među djecom“.
Kako se pravilno održava oralna higijena kod male djece, kako se koristi pasta, koju pastu treba da se izabere i kada na vrijeme početi?
„Počinje se odmah i prije nicanja zuba. Oralna šupljina se održava čistom, čisti se gazicama, a kada se pojave zubići, treba početi što prije sa četkicama, da bi se dijete naviklo. Prvo djeca ne vole da peru zube i to u početku bude na silu, ali kasnije se naviknu i poslije oni podsjećaju roditelje da treba da peru zube. Paste treba koristiti, ali stomatolog treba da procijeni koju od njih treba koristiti, zato što postoje rizične grupe kod djece koje treba da koriste paste sa malo više procenta fluora u sebi, nego što je u skladu sa njihovim uzrastom. Sve je to indivinudualno, ali je važno da se navikne steknu na vrijeme od prvog zuba“, zaključila je dr Vanja Krkelić Jovanović.
