Igra, trčanje, skakanje, penjanje na stabla i vječito istraživanje prožeto dječijom znatiželjom – sve je to dio djetinjstva. Pa tako i padovi i povrede. Zato većina trauma zuba potiče još iz dječije dobi. Ako Vaše dijete povrijedi zube, pokušajte da ne paničite, već se hitno obratite stomatologu za savjetovanje i terapiju.
Djeca su neprestano fizički aktivna. Tako to treba biti, i nema pretjeranog smisla siliti djecu da pasivno borave u kući, strahujući od eventualnih povreda, dok se njihovi prijatelji vani igraju u parku.
Padovi su dječija svakodnevica. U velikom broju slučajeva dječijeg pada na lice, uprkos obilnom krvarenju zbog oštećenja okolnih mekih tkiva poput usana, područja oko usana ili pak zubnog mesa, posljedica pada ne mora biti povreda zuba.
Isperite ranu, ustanovite mjesto krvarenja i ako je zub povrijeđen dovedite dijete u stomatološku kordinaciju. U slućajevima povreda zuba ili potpornih zubnih struktura, hitna intervencija je od ključnog značaja za prevenciju komplikacija.
Kako nastaje zubna trauma?
Trauma zuba nastaje kratkotrajnim djelovanjem jakih sila koje mogu dovesti do pucanja tvrdih zubnih tkiva i/ili potpornih struktura koje drže zub u kosti. Lomovi mogu nastati direktnim uticajem, odnosno direktnik udarcem u zube, ili indirektnim udarcem u donju vilicu, pri čemu donji zubi velikom brzinom udaraju u gornje.
Najčešće stradavaju prednji zubi, kako gornje tako i donje vilice, dok su stražnji zubi izrazito rijetko izloženi traumama. Povrede mliječnih zuba najčešće su u razdoblju od 18. i 30. mjeseca života, kada dijete krene samostalno da hoda. U toj dobi traume se najčešće događaju kod kuće, prilikom slučajnih padova. Povrede trajnih zuba kod djece najčešće se događaju u razdoblju između 7. i 10. godine života.
Faktori koji dovode do povrede zuba
Stomatolozi razlikuju dvije vrste predisponirajućih faktora koji mogu dovesti do povrede zuba.
Opšti faktori:
*Period kada dijete počinje samostalno da hoda, zbog nestabilnosti u održavanju ravnoteže
*Hiperaktivnost
*Bavljenje sportovima
Lokalni faktori
*Ortodonstske anomalije (povećan horizontalni preklop sa protruzijom gornjih sjekutića)
*Velike karijesne lezije (pogotovo na aproksimalnim površinama)
Kako prepoznati o kojoj je vrsti povrede riječ?
Prema tome klima li se zub ili ne, odnosno nalazi li se u istom položaju kao i prije, možete i sami na licu mjesta pretpostaviti je li riječ o povredi zuba ili potpornih struktura. Naprimjer, ako se zub ne nalazi u istom položaju kao ranije, ili se klima, uništena je potpora zuba.
Povrede zuba prepoznaju se pak po odlomljenim dijelovima zuba. U tom slučaju pitanje je koliko je oštećenje ozbiljno. Ako su na preostalom dijelu zuba uočljive tačkice krvi, odnosno otvoreni živac zuba, povreda je poprilično ozbiljna. S druge strane, ako je odlomljen samo komadić dentina ili gleđi, riječ je o lakšoj povredi.
Vrste zubnih povreda
Doktor dentalne medicine dijagnozu postavlja na temelju anamneze, kliničkog pregleda i rendgenske analize. Nabrojaćemo samo neke od najčeščih povreda povezanih sa zubnom traumom:
*Povrede tvrdih zubnih tkiva
*Napuknuće gleđi – pukotine u gleđi vidljive golim okom, pri čemu je struktura zuba ostala neoštećena, ne treba liječiti
*Prelom gleđi – otkinut komadić gleđi liječi se poliranjem oštrih ivica na mjestu prijeloma
*Prelom gleđi i dentina – otkinut deblji dio zuba, pri čemu je živac ostao nepovrijeđen, liječi se ispunom
*Prelom korijena – horizontalan lom korijena liječi se repozicijom i vađenjem živca; u slučaju vertikalne frakture, zubu nema spasa i moraće se izvaditi
Povrede potpornih struktura zuba
Parodontni ligament je tkivo koje povezuje zub s kosti. Pod silinom udarca ligament može ostati oštećen i dovesti do pomaka položaja zuba. U tom slučaju zub možemo naći u jednom od nekoliko stanja:
*Raskliman zub, ali ne pomaknut u stranu
*Djelimično izbijen (nalazi se iznad nivoa ostalih zuba)
*Bočno istisnut
*Utisnut (nalazi se ispod nivoa ostalih zuba)
*Potpuno izbijen
Šta učiniti?
U slučaju da Vaše dijete izbije zub pokušajte zub transportovati do stomatologa. No, uspješnost replantacije djetetovog zuba zavisiće o načinu njegovog transporta. Ako je ikako moguće transportujte zub u samoj alveoli (prirodno mjesto zuba u njegovoj kosti). Dobra alternativa je slina (npr, u vlastitim ustima), te mlijeko ili fiziološka otopina. Nikako ne preporučujemo da koristiti papirnate maramice, vodu ili alkohol, kako ne bi došlo do dehidracije izbijenog zuba na putu do stomatologa.
Uspješnost spašavanja potpuno izbijenih zuba iz kosti zavisi o tome koliko dugo se zub nalazio izvan usne šupljine. Mogućnost spašavanja parodontnog ligamenta je relativno visoka unutar dva sata od traume. No, obzirom da je došlo do presjecanja krvnih žila koje opskrbljuju i zub i živac krvlju, za pulpu nažalost nema spasa. Zub se mora liječiti.
Terapija povrijeđenih zuba
Za sve druge situacije postoji adekvatno rješenje. Štaviše, u slučaju povrede mliječnih ili mladih trajnih zuba, ako nije došlo do završetka razvoja korijena, i ako zub uspijete transportovati unutar 30 minuta od njegova izbijanja, sasvim je moguće da će se u njegovom korijenu ponovno uspostaviti normalna cirkulacija i zub će nastaviti svoj rast.
Zub koji je nakon traume pomičan fiksira se splintom – metalnom žicom ili kompozitnim vlaknima, koji imobiliziraju zub tokom sedam dana. Ako je zub pak pomaknut u stranu, vraćamo ga u prvotni položaj i imobilizujemo. Ono što je važno da svaki roditelj zna jest da ne treba da paniči.
Za svaku situaciju dječije povrede na području usta postoji rješenje i ukoliko je reakcija roditelja hitna, ali smirena, sa Vašim djetetom i njegovim zubima biće sve u redu. U suprotnom zubna trauma zagorčaće život Vašeg djeteta u kasnijim godinama kada stomatološka terapija više nije tako jednostavna solucija.
Izvor: Poliklinika Ars Saluaris
