Oko 1.000 maturanata koji žele da postanu ljekari polagalo je protekle nedelje prijemni ispit na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Upisna kvota je 500 brucoša, od toga 460 čije se školovanje finansira iz budžeta i 40 samofinansirajućih studenata.
Dakle, bilo je dva puta više zainteresovanih nego što ima mjesta. Pravo da konkurišu za upis stekli su oni koji su postigli najmanje 31 bod. Dotle nije dobacilo 456 maturanata koji su pali prijemni, a time je skoro prepolovljen broj potencijalnih studenata prve godine medicine, piše Politika.
I letimičan pogled na prve rang-liste potvrđuje da je i ove godine nezanemarljiv broj odlikaša čije su se petice iz srednje škole „istopile“ na prijemnom za buduće doktore medicine, piše list.
Na spisku onih koji su pali prijemni, čak 285 bili su odlični đaci sve četiri godine srednje škole, a među njima je i 38 maturanata sa svim peticama i maksimalnih 40 bodova, koje iz srednjoškolskih klupa nose vukovci.
Znanje koje su pokazali iz biologije i hemije, međutim, nije bilo dovoljno da pređu prvu prepreku na putu ka željenom zanimanju. Da li je prijemni bio pretežak, ili na fakultet stižu đaci s oskudnijim znanjem u poređenju s ranijim generacijama?
-Prijemni nije bio mnogo težak, što dokazuje činjenica da je više od 50 odsto kandidata uspjelo da položi taj ispit, među njima i neki koji nisu imali odličan uspjeh u srednjoj školi. Uspjeh na prijemnom odražava pripremljenost iz predmeta iz kojih se testira znanje, ali isto tako i stanje u kome se kandidat nalazi dok polaže – navodi Popadić.
Dodaje da je, u cilju eliminisanja eksternih faktora, prošle godine odlučeno da svi polažu na istom mjestu pod jednakim uslovima.
– Ranije smo organizovali prijemni na 40 mjesta, u amfiteatrima, učionicama, vježbaonicama… Sada su svi polagali u istoj hali Beogradskog sajma i čini mi se da je to iskorak u dobrom pravcu, koji omogućava bolju i standardizovanu provjeru pripremljenosti kandidata – kaže Popadić.
Među budućim brucošima medicine, u vrhu liste je petnaestak kandidata koji su osvojili maksimalnih 100 bodova, kada se saberu oni na osnovu uspjeha u srednjoj školi i sa kvalifikacione provjere znanja.
Prvih 118 na spisku imaju 90 i više poena.
