Pasta za zube – od istorije do savremenog doba

    Svakako neizostavan dio ličnog pribora za oralnu higijenu je i zubna pasta. Paste za zube imaju zanimljivu i dugu istoriju. Prva smjesa nalik pasti za zube, pojavila se još 500 godina p.n.e u Kini i Indiji, kada se u posebnu smjesu trava i raznoraznih dodataka umakao drveni štapić sa zalijepljenim životinjskim dlakama. U godinama koje su uslijedile, u smjesu su dodavani novi sastojci, no za zube su se brinuli tek malobrojni pripadnici viših slojeva. Ahheolozi su otkrili da antički narod (Grci i Rimljani), kao zubnu pastu koristili su mješavinu praha drobljenih kostiju, te raznih školjki, najčešće kamenica. U narodu se od pamtivijeka pa sve do sredine 20. stoljeća koristila čađ kao relativno učinkovito sredstvo zaštite zuba.

    U srednjem vijeku, perzijski muzičar i modni dizajner Ziryab, prvi je patentirao zubnu pastu koja se proširila tadašnjim arapskim svijetom. U Evropi je Ziryabova pasta ušla u upotreu u Španiji, preko koje se širila ostatkom Evrope. Nije poznato koje je sastojke ovaj Perzijanac stavljao u svoju pastu, no sačuvani su napisi prema kojima je bila „funkcionalna i ugodna ukusa“. Moderna pasta za zube, nastala je u 18. vijeku, na temelju iskustva britanskih i američkih ljekarnika koji su svoje paste bazirali na mješavini smole, cimeta i aluminijuma te vodonik peroksida i sode bikarbone. Američki ljelar dr Washington Sheffield 1850. godine smiksao je svoju prvu patu za zube i domišljato je sa svojim sinom Luciusom spremio u tubu. Prva tako spremljena pasta, pojavila se na tržištu 22. maja 1892. godine, a malena porodična laboratorija prerasla je u poznatu fabriku.

    Doktor Sheffield nije ni sanjao kada je prvi put zapakovao pastu za zuibe u tubu da će to pakovanje osvojiti svijet. Ali, kao i većina ostalih velikih i svrsishodnih otkrića, tako je i otkriće tube za pastu vezano za bizarnost. Naime, sin dr Sheffielda je u to vrijeme boravio u Parizu i bio je opčinjen francuskim impresionistima. Budući da su oni uvijek oko sebe imali bezbroj tubica za boju, on je došao na ideju da ih oponaša. U to vrijeme, svoje pastu za zube u „savremenim“ tubicama, oponašajući Sheffielda, počinju puniti i današnji kozmetički divovi „Colgate&Company. Fluor se prvi put našao u pastama za zube 1914. godine, no zbog velikih kritika Američkog stomatološkog društva, nije bio u široj upotrei sve do kraja 1950-tih godina. Naime, dotadašnje zubne paste nisu bile opasne ako bi se progutale, što s fluorom nije slučaj. Iako je danas fluor opštreprihvaćeno kao sredstvo u borbi protiv karijesa, svejedno njegov postotak u zubnoj pasti varira od zemlje do zemlje.

    Budući da je Hrvatskoj 1918. godine bila sastavi dio Austo-Ugarske Monarhije, na svim područjima je, s kraćim počekom, slijedile metropole Beč i Peštu. Zubna pasta na području Hrvatske, masovnije dolazi krajem 19. vijeka s mitskim „Kalodontom“. Riječ je o proizvodu austrijske kozmetičke kuće F. A. Sarg ‘s Sohn&Co. iz Beča, koja je svoj “Kalodont – Zahn crème” stavila na tržište 1887. godine. Koristeći marketinške aktivnosti prve dame tadašnje glumačke i društvene scene, ubrzo su postali monopolisti i proširili se na 34 zemlje. Kalodont se proizvodio gotovo 100 godina, od 1887. do 1981. i postao je sinonim za zubnu pastu. Zanimljivo je da je i prvi Kalodont djelimično doprinjeo Prvom svjetskom ratu. Naime, poznato je da su odnosi Austro-Ugarske i Srbije zbog austrijske aneksije BiH bili vrlo nategnuti.

    Početkom 1914. godine jedan beogradski apotekar iskopirao je pastu za zube austrijske kompanije te je počeo prodavati pod brendom “Kraschokowic Kalodont”. Došlo je do ozbiljnih optužbi za kršenje patentnih prava, te su pokrenuti procesi u Beču i Beogradu. Navodno su note zbog kalodonta izmijenili i ministri vanjskih poslova, no sve je to završeno ratkom koji je počeo mjesec kasnije. Ali tu nije kraj zanimljivostima koje prate otkriće zubnih pasta. Grupa izraelskih naučnika usavršila je prvu pastu za zube posebno osmišljenu za kengure koji boluju od upale desni koja bi ih mogla koštati života! Naime, kad kengura bole desni, brzo gube apetit zbog čega slabe, a ponekad i uginu, pa je gotovo polovina kengura iz izraelskog zoološkog vrta Beit Shean uginula na taj način. Zbog toga su ekipe naučnika iz Jeruzalima razvile lijek koji sadrži antibiotik. Taj je lijek uspješno testiran zahvaljujući dugoj zubnoj četkici posebno prilagođenoj za kengure. Kenguri liječeni ovom pastom na početku infekcije desni, brzo su se oporavili, a naučnici tvrde da je pasta jednako djelotvorna i kod pasa i mačaka. Danas na tržištu širom svijeta postoje različite paste za zube, a zanimljiv podatak je da čak 74 posto ovih proizvoda na svijetu proizvede samo pet kompanija.

    A sada zamislite da perete zube čokoladom. Možda zvuči ludo, ali najskuplje tehnološki napredna pasta svijeta, koja se zove Theodent 300 Whitening Crystal Mint, sadrži kakao ekstrakta kao svoj glavni sastojak. Dok smo svi mi mislili da je fluorid ono što čini pastu za zube pastom za zube, bili smo u zabludi. Kako se ispostvalja, Theodent 300 sa svojim sastojcima baziranim na kakau, izbjeljuje zube, jača zubnu gleđ I čini zube zdravijim brže nego paste za zube bazirane na fluoridima. Bez sumnje, ova pasta je uvrštena na spisak skupih unikatnih higijenskih proizvoda i jedan komad košta 100 dolara. Stoga nismo vam bez razloga rekli da probate da zamislite kako bi izgledalo da svakodnevno perete zube smjesom od čokolade. Primamljivo, zar ne?
    Tekst je preuzet iz biltena Komore doktora stomatologije Republike Srpske

    , , ,

    Kontakt forma

     

    Verifikacija

    Comments are closed.

    Sva prava zadržana, Gondor D.O.O.