Koliko je potrebno da se zub pokvari

Karijes, poznatiji kao kvar na zubu, može se razviti u rasponu od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Tačno vrijeme njegovog nastanka je teško odrediti jer mnogi faktori utiču na njegov razvoj.

Stanje u ustima se svakodnevno mijenja, a brzina razvoja karijesa varira od osobe do osobe. Za početak stvaranja karijesa, potrebno je da se na površini zuba stvori kisela sredina.

Gleđ, spoljašnji sloj zuba, sastoji se od kristala koji je čine veoma otpornom. Međutim, kada dođe do razvoja kisele sredine, započinje proces demineralizacije gleđi, što je prvi stadijum u nastanku karijesa.

Prvi znaci karijesa i kako ga zaustaviti
Proces demineralizacije može se manifestovati kao „bijela mrlja“ na zubu. Ipak, sve nije izgubljeno – ovaj proces je moguće zaustaviti. Adekvatan pristup preventivnim mjerama može preokrenuti proces i omogućiti remineralizaciju gleđi.

Ako se ovo ne uradi na vrijeme, karijes napreduje, oštećuje gleđ i dopire do dentina, unutrašnjeg sloja zuba. Dentin je porozniji i sadrži kanaliće koji vode do pulpe, zbog čega se u ovoj fazi može javiti bol. Ako pulpa nije oštećena, problem se može riješiti plombiranjem.

Šta ako karijes dospe do pulpe?
Kada karijes dođe do pulpe, bol postaje konstantan i javlja se bez nadražaja. U ovom slučaju, jedino rJešenje je uklanjanje pulpe i liječenje zuba.

Faktori koji utiču na razvoj karijesa
Brzina razvoja karijesa zavisi od nekoliko faktora, od kojih je najznačajniji prisustvo kisele sredine. Kariogene bakterije ispuštaju kiseline kao produkte metabolizma. Za njihovu ishranu su potrebni šećeri, što objašnjava zašto slatkiši doprinose nastanku karijesa.

Česta konzumacija hrane snižava pH vrijednost u ustima, pa je preporučljivo imati tri obroka dnevno i dvije užine, bez grickanja između njih. Neke namirnice doprinose nastanku karijesa, poput slatkiša, citrusnog voća, kiselih bombona i gaziranih pića. Nasuprot tome, hrana bogata vlaknima, poput jabuka i šargarepa, pomaže u čišćenju zuba.

Dentalni plak i njegova uloga
Nakon obroka, na zubima se stvara zaštitni film, dentalna pelikula, koja je idealna podloga za bakterije. Bakterije, zajedno sa ostacima hrane, formiraju dentalni plak.

Prisustvo plaka omogućava razvoj karijesa, pa je važno dva puta dnevno četkati zube kako bi se plak uklonio. Ako dođe do mineralizacije plaka, stvara se kamenac koji se može ukloniti samo kod stomatologa.

Površine zuba i razvoj karijesa
Neke površine zuba su sklonije karijesu zbog otežanog čišćenja, poput fisura i jamica, te aproksimalnih površina između zuba. Glatke spoljašnje površine zuba se svakodnevno čiste prirodnim pokretima jezika i usana.

Međutim, spoljašnja površina zuba blizu desni je podložna karijesu zbog tanke gleđi i pojačanog nakupljanja hrane.

Održavanje oralne higijene
Kako bi se spriječio nastanak karijesa, neophodno je održavati adekvatnu oralnu higijenu. To uključuje pranje zuba mekanim četkicama dva puta dnevno uz pravilnu tehniku, korišćenje zubnog konca, te po potrebi upotrebu tečnosti za ispiranje usta.

Redovna kontrola kod stomatologa dva puta godišnje je takođe ključna za očuvanje zdravlja zuba.