Stomatolog dr Igor Ristić pričao je u Jutarnjem programu K1 o lošim navikama koje uništavaju zube, najboljoj četkici za oralnu higijenu i zdravstvenim problemima koji krenu od jedne “tačke” karijesa.
“Sve počinje od karijesa, čak i u dječijem uzrastu, tada vas roditelji dovedu kod zubara. Higijena, i to loša, dovodi do njega, nema tu genetike. Nema imali su i roditelji, pa sad imam i ja karijes. Zna se kako on nastaje i kako se sprječava – higijenom. Kako dalje napredujemo kroz godišta, dobijamo želju da neki oblik i položaj zuba ispravimo, stomatolog tu mora da objasni šta se medicinski može uraditi. Idući dalje, stiže prvi gubitak zuba, paradontološki problemi se pojavljuju, klaćenje, upale desni, tu već ulazimo u medicinski, a ne preventivni dio stomatologije”, rekao je on.
Kaže se da je paradontopatija bolest zdravih zuba, ali dr Ristić kaže da zubi nisu “sami za sebe”, već imaju i potporni aparat koji obolijeva. Tada zubi jesu zdravi, zvanično, ali njihova podloga i potpora nisu zbog čega sami zubi ispadaju, desni krvare…
“Onda se povlače desni, to je samo posljedica tog oboljenja. Bol na toplo ili hladno, osjetljivost. Kada se primijeti da postoji sklonost ka paradontopatiji, češća posjeta stomatologu i pravilno vođenje kroz problem recept da se to zaustavi”, rekao je stomatolog.
Mnogo bolesti je povezano sa oralnim problemima, i moderna medicina je dokazala da puno manifestacija i problema u zapuštenoj usnoj duplji, prelaze u sistemska, neurološka i vaskularna oboljenja.
“Dugoročne bakterijske infekcije prouzrokuju mnoge, mnoge probleme i sanacija takvih problema često dovodi do ozdravljenja pacijenta. Vi ne možete, s problemom u ustima, ni da se hranite kako treba i onda ulazimo u čitavu spiralu problema. I na njima se radi, funkcionalni problemi, nedostatak zuba, nepravilan položaj viličnog zgloba, to utiče i na hranu, i na spavanje i mir, neuronapetost postaje evidentna. Blijeda djeca, upalih obraza, sa podočnjacima, u 30-40 odsto imaju problem sa zubima. Slabo spavaju, ne dobijaju dovoljno kiseonika”, nabrojao je on.
Da li je moguće od te zabrinjavajuće slike, nemanja nijednog svog zuba u glavi, doći do zdravog i lijepog osmijeha?
“Da, na sreću da, i to je dio protetike, time se uže bavim. Za prosječnog građanina Srbije, to je skup proces, ali daje nadu da uz dobro planiranje i pravilno određene indikacije i faze, taj osmijeh može da zablista i to vidi okolina našeg pacijenta. Ono što pacijent vidi je funkcionalna rehabilitacija, on može da priča i jede kako treba, ma i da pjeva, da ima savršen socijalni život. Osjeća se novi kvalitet života”, rekao je on.
“Ima i obećavajućih elemenata, da li znate da mladi i tinejdžeri uglavnom, u urbanim sredinama, kao jedan od elemenata svog dokazivanja ili trenda vole i žele da nose fiksne proteze. To je odlična stvar, to se ranije izbjegavalo, izgleda da je trebalo da se pojavi TikTok da bi se neko poistovećivanje sa djecom iz drugih zemalja dogodilo. Sada više nije ni tabu, ni problem nositi ortodontski aparat, ne misle više da je ružan ili da im smeta”, rekao je on.
Tinejdžeri, dakle, brinu o zubima, a oko 25-30 godina, već idemo na intervjue za posao, imamo svijest da lijep i atraktivan osmijeh, sa zdravim zubima, daje prednost u socijalnom i emotivnom životu.
“Zdravlje je, ipak, i dalje na prvom mjestu kod ljudi koji su samostalniji i sigurniji. Neki žele da kroz promjenu izgleda osmijeha nešto sebi osiguraju, da dodaju malo estetske vrijednosti sebi, a na nama je kao ljekarima da takve pacijente vodimo kroz te njihove želje. Nije sve za svakoga, i nije često potrebno uraditi nešto zbog čega pacijenti dođu, ali očuvanje oralnog zdravlja je prvi zadatak i nas kao ljekara, ali i pacijenata i njihove svijesti”, rekao je on.
Izvor: Mondo
