Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, karijes i paradontopatija spadaju u najrasprostranjenija oboljenja na svijetu, odmah poslije kardiovaskularnih. Statistika je neumoljiva, ako dijete na sjeveru Evrope nema nijedan kariozan zub, u isto vrijeme njegov vršnjak u Srbiji ima četiri, a svaki deseti odrastao građanin nema nijedna zub. Sa druge strane, sve više mladih nosi fiskne proteze.
„Ranije su se protete izrađivale da se nose samo noću, a onda su se češće nosile u džepu nego u ustima. Ta djeca nisu baš bila dobro prihvaćena u društvu, a danas je to prihvaćena stvar, nose je i odrasli pacijenti i djeca i nije više tako strašno“, objašnjava Prof. dr Dejan Marković, sa dječije i preventivne klinike na Stomatološkom fakultetu u Beogradu.
Ljudi kojih ih izrađuju, vjerovatno su otkrili da one treba da izgledaju simpatično, privlačno, u šarenim bojama?
„Proteze su sada ljepše i dizajn im je bolji, prihvaćene su od društva i zato se i više nose. Društvo se podijelilo na one koji vode računa o zubima i one koji ne vode računa o zubima. Oni koji vode računa, oni i nose proteze“.
Kada je vrijeme za protezu, kada pričamo o najmlađima?
„Vrijeme je kada se ustanovi da postoji neka ortodontska anomalija. Nema vremenskom ograničenja, za pojedine stvari se ortodontske proteze prave čak i za bebe kod rascjepa i nekih težih stvari. Ono što je važno za djecu koja su sa stalnim zubima, kada se oni postave, kada se našu u ustima, onda se odlučuju za fiksne ortodonstske proteze“.
Šta savjetujete, fiskne ili mobilne. Da li postoje situacije koje zahtijevaju jednu ili drugi?
„Prema indikacijama i uzrastu se nose. Ne može fiksna proteza da se radi kada osoba ima mliječne zube već tek kada se postave stalni zubi. I tek na stalne zube se postavlja fiksna proteza. To je opšte prihvaćeno pravilo. Mobilne proteze su detektovane u mješovitoj denticiji i u mliječnoj. Kasnije se stvari mogu promijeniti i mobilnom i fiksnom protezom“.
Kakav je vaš zaključak. Da li posljednjih godina sve više djece ima loše postavljene zube i da li je potreba za protezama veća neko prije 15, 20 godina?
„Zubi i sada rastu kao što su rasli i prije 50 godina, samo što se ranije nisu toliko popravljali, nisu se toliko čuvali, bar kod onih pacijenata kojih su ih čuvali. To su takvi pacijenti sa po jednim ili dva izvađena zuba, a ostali zubi su se rasporedili kako su stigli i mogli. Nije se vodilo računa da su se zubi pravilno složili, da li su pravilnog oblika… Bilo je dovoljno da imaju zube“.
Koliko je bitno da čim se primijeti upala i krvarenje desni, da se dijete odvede kod stomatologa?
„Bilo bi dobro da dijete dovedemo kod stomatologa kada nema nikakve probleme, a većina roditelja ne odvede dijete kod stomatologa u prvoj godini, jer kažu nema zube, šta će kod stomatologa. To je problem, jer tada mogu da dobiju prave informacije da kada zubi niknu da bude kako treba“.
Preventiva je najvažnija, a da li je pravilno kada se razmišlja to su mliječni zubi, oni će da ispadnu, nema potrebe da se popravljaju?
„To je potpuno pogrešno, i nokti će izrasti novi, pa ih niko ne čupa. To su stvari o kojima treba da se vodi računa, jer kada se vežemo za proteze, sa mliječnom denticijom se praktično formira prvi zagržaj“.
Bolesti zuba su često uzročnik mnogih skrivenih oboljenja?
„Dokazana je povezanost oralnih oboljenja sa sistemskim oboljenjima. Isti mikroorganizmi koji izazivaju karijes, nalaze se u tragovima kadriovaskularnih oboljenja. Nalazi se u mnogim drugim oboljenjima, a za to ima dosta zvaničnih, pravih dokaza i naučnih studija. Da ne pominjem gojaznost i karijes, da ne pominjem parodontopatiju koja je izvor koja je izvor moguće infekcije. Usko su povezani, jer je to početak diogestivnog trakta, mikroorganizmi koji djeluju na cjelokupan organizam i oni koji se nalaze u ustima. Ako očistimo usta na pravi način, mi smo jedan dobar dio mikrooranizama spriječili da izazivaju sistemska oboljenja“.
Da li je briga o zubima kultura i odnos prema sebi, koji se uči od najranijih dana?
„Ili je neko od roditelja imao neki problem, pa vam to presene i kaže ti to nećeš da imaš ili postoji drugi model kao nisam ni ja baš čuvao zube. Briga o zubima je stil života, isto kao što je borba protiv duvanskog dima ili gojaznosti, borba protiv loših stilova života…“, zaključio je prof. dr Dejan Marković.
