fbpx
NaslovnaSavjetiKvarni zubi prijetnja cijelom tijelu

Kvarni zubi prijetnja cijelom tijelu

Osobe s oslabljenim imunitetom moraju da budu na oprezu, bakterije iz usta mogu da oštete pluća, srce, bubrege pa čak i da izazovu pobačaj.

Američki istraživači smatraju da kardiovaskularna oboljenja nastaju češće kod osoba s parodontopatijom, nego kod onih koji imaju zdrave desni, pa je to još jedan veliki razlog da češće odlazimo kod stomatologa i njegujemo higijenu usta, jer sitna i nevidljiva bića su svuda oko nas.

Foto: freepik.com
- Advertisement -

“S tim nevidljivim svijetom mikroorganizama čovjek je u vječnoj borbi u kojoj, na sreću, pobjeđuje, jer je to pitanje njegovog opstanka, ali su gubici često veliki. Sjetimo se samo epidemija velikih boginja nekad ili pandemije virusa korona danas”, podsjeća prof. dr Bešir Ljušković, bivši načelnik Klinike za stomatologiju na Vojnomedicinskoj akademiji.

Usta su ulazna vrata sistema organa za varenje. Nekada su ljekari pregled pacijenta započinjali pregledom usne duplje. U ustima se nalaze dva važna organa: zubi i jezik. Zubi imaju važnu ulogu u žvakanju, fonetici i estetici, a jezik obavlja nekoliko važnih funkcija, učestvuje u govoru, žvakanju, sisanju i gutanju.

Sve počinje iz usne duplje
Svaka osoba može da vidi kako zubi utiču na opšti izgled lica i da shodno svojim osjećanjima na to reaguje. To je estetski uticaj loših zuba, koji prvi pada u oči i smeta. Međutim, postoji još jedan uticaj zuba, čak i bitniji a kojeg mnoge osobe nisu svjesne.

Foto: healthdigest.com

To je uticaj oboljelih zuba na zdravlje organizma. Za savjesnu osobu koja vodi računa o svom zdravlju ta činjenica morala bi da bude vrlo značajna. To što ne pridaju važnost tom značajnom faktoru, kao što pridaju estetici, najčešće je u pitanju neznanje, neobavještenost, loše zdravstveno vaspitanje ili nemar, uvodi nas u priču o ovoj zdravstvenoj temi dr Ljušković, a zatim nam stručno pojašnjava problem iz medicinskog ugla.

“U usnoj duplji, a prije svega na zubima i jeziku mogu se naći opasne, takozvane patogene bakterije. One su najčešće lokalizovane u naslagama na zubima ili u zubnom kvaru – karijesu i na gornjoj površini jezika”.

U slučaju loše higijene zuba na njihovim površinama se nakupljaju meke naslage koje su pune različitih bakterija. Te naslage, svojim produktima i bakterije koje se nalaze u njima, oštećuju zubnu gleđ i nastaje zubni kvar – karijes. U šupljinama koje nastaju kao posljedica kvara taloži se hrana koja još više pospješuje rast i umnožavanje bakterija.

Foto: freepik.com

Ako se kariozni zubi ne liječe, infekcija se preko kanala korijena, odnosno preko nekrotične pulpe prenosi na viličnu kost i često dolazi do formiranja dentogenih procesa koji se manifestuju otokom i bolom. Ti otoci koji nastaju kao posljedica infekcije u viličnoj kosti mogu da predstavljaju veliku opasnost za organizam.

Posebno može biti opasan otok donjih prednjih zuba koji, ako se na vrijeme i adekvatno ne liječi, može de se spusti na vrat i ugrozi disajne puteve. Ako je jače izražena, infekcija se s donjih zuba može spustiti i u prostor grudnog koša i izazvati još veće komplikacije.

Takvo stanje pacijent mora ozbiljno da shvati i zatraži pomoć stomatologa. Danas, u eri moćnih antibiotika, posljedice ovih apscesa mogu se efikasno spriječiti, pojašnjava za laike ovaj problem naš sagovornik.

“Ako proces infekcije i izumiranja zubne pulpe napreduje polako, ne mora uvijek da dođe do formiranja otoka i apscesa. U takvim slučajevima se na vrhu korijena formiraju hronični procesi u vidu takozvanih ograničenih zubnih granuloma. Na tim granulomima može se pojaviti fistula kroz koju se stalno cijedi gnojni sadržaj iz granuloma u usnu duplju. Međutim, bakterije iz tih granuloma mogu putem krvotoka da dođu u druge organe i izazovu različita oboljenja. Na udaru tih bakterija iz granuloma najčešće su zglobovi, srce, bubrezi, oči i drugi organi. Takvi upalni procesi na korjenovima zuba zovu se žarišta, a infekcija koju izazovu na drugim organima žarišne infekcije. Kod pada imuniteta, hronična žarišta na vrhovima zubnih korjenova mogu da se aktiviraju i pređu u akutna stanja dovodeći do formiranja otoka i apscesa”, upozorava dr Ljušković.

Foto: dedicateddentalcare.com

Kad se formiraju gingivalni i parodontalni džepovi, što se dešava u slučaju nastanka i razvoja parodontopatije, oni postaju rezervoari bakterija, koje su vrlo brojne i agresivne, posebno u uslovima loše oralne higijene.

Novija istraživanja pokazuju da se iz tih džepova, odnosno naslaga koje se nakupljaju u njima, može izolovati preko 700 različitih vrsta bakterija. Pored toga što te bakterije uništavaju potporni aparat zuba i dovode do klaćenja i ispadanja zuba, one prema današnjim naučnim saznanjima mogu da oštete druge organe i sisteme u organizmu.

Bakterije i njihovi produkti iz parodontalnih džepova mogu da uđu u krvotok i putem krvi dospiju do nekih osjetljivih organa i izazovu razne bolesti na njima. Bakterije iz parodontalnih džepova, zbog mogućnosti stalnog ulaska u cirkulaciju, opasnije su za organizam od onih koje potiču iz dentogenih procesa.

Naravno, kada bakterije uđu u krvotok, prvo se na udaru nalazi kardiovaskularni sistem – krvni sudovi i srce. Najugroženiji su endokard (unutrašnji sloj srčanog zida) i srčani zalisci. Bakterije iz parodontalnih džepova, kada uđu u krvotok, mogu da izazovu endokarditis, vrlo opasno oboljenje, koje može da ugrozi život ako se na vrijeme ne liječi.

“Kada bakterije iz usta uđu u krvotok mogu da oštete unutrašnji zid arterija i budu inicijalni faktor za nastanak ateroskleroze. To je najčešći uzrok srčanih i moždanih udara. Istraživanja su pokazala da je broj srčanih udara kod osoba koje imaju parodontopatiju jedan i po do dva puta veći, nego kod onih koje nemaju. Kardiovaskularna oboljenja nastaju mnogo češće kod osoba s parodontopatijom. U jednoj studiji praćeno je 44.119 osoba s parodontopatijom u periodu od šest godina. Kod ovih osoba evidentirano je 757 slučajeva kardiovaskularnih oboljenja”, navodi dr Ljušković.

Pored kardiovaskularnih oboljenja, bakterije iz hroničnih upalnih procesa koji se nalaze na korjenovima zuba i iz parodontalnih džepova mogu da ugroze i organe za disanje. Bakterije iz usta mogu da izazovu upalu pluća. Naročito je to moguće kod rekonvalescenata i osoba s oslabljenim imunitetom.

Duga lista posljedica ovdje se ne završava: bakterije s bolesnih zuba mogu da „odu” i na zglobove i izazovu upalu zglobova, da budu uzrok pojave nekih bolesti oka, kože i bubrega. U novije vrijeme smatra se da ove bakterije mogu čak da izazovu prijevremeni porođaj, odnosno pobačaj.

“Bakterije koje se nalaze u zubnim procesima ili u dubokim parodontalnim džepovima mogu nekim stomatološkim postupcima biti isprovocirane i desi se da u većoj količini uđu u krvotok i izazivaju ozbiljne probleme. Ti provocirajući zahvati su kiretaža dubokih parodontalnih džepova, operacija parodontopatije, vađenje zuba i neke operacije na korjenovima zuba na kojima postoje procesi”, naglašava naš sagovornik.

Opasnost od mrtvog zuba i korijena
Svaki stomatolog obavezan je da pre intervencija kod kojih se očekuje da bi bakterije mogle ući u krvotok pacijenta zaštiti antibioticima. To su i uputstva Svjetske zdravstvene organizacije u kojima piše koji se antibiotici koriste, na koji način i u kojoj dozi.

“Mrtvi zubi koji na korjenovima imaju procese, korjenovi koji godinama stoje u vilicama i uznapredovala parodontopatija s dubokim džepovima mogu biti uzrok navedenih problema. Zbog toga ovi zubi ne smiju stajati u ustima, već se moraju liječiti ili izvaditi. Naravno i parodontopatija mora da se liječi, prati i kontroliše”, poručuje dr Ljušković.

Izvor: Politika

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -