Pokvaren zub se može porediti sa tempiranom bombom koja po organizmu rasipa bakterije i širi bolesti. Zbog toga mogu da stradaju srce, pluća, mozak i praktično svi organi.
Karijes, gangrena ili džepovi su pogodni za brzo razmnožavanje štetnih bakterija. One se putem krvnih sudova glave i vrata šire po cijelom organizmu, upozoravaju stomatolozi.
Pregledom usne duplje može da se otkrije postojanje mnogih bolesti u organizmu. Održavanje zuba zdravima važno je ne samo da bi se spriječila zubobolja već i da bi se zaštitili ostali organe od štetnih posljedica, koje po njih mogu da imaju pokvareni zubi.
Milioni bakterija i mikroorganizama, što korisnih što štetnih, nalaze se u ustima svakog čovjeka i žive u zajednici. One su u normalnim okolnostima u ravnoteži, ali kada zubi obole, onda i korisne bakterije mogu da postanu štetne po naše zdravlje.
Njihovo razorno djelovanje događa se kada pacijent i pored jake zubobolje ne odlazi kod ljekara kako bi se oralno žarište eliminisalo.
Takođe, do razvoja bakterija dolazi i kada zubobolja samo tinja ili kada se osjeti da zub reaguje na toplo, hladno, kiselo ili na dodir. Ti znaci ukazuju da je zub već bolestan. Ako se ne liječi u toj fazi, otvara se siguran put za još jače zubno oboljenje, ali i za prodor bolesnih bakterija u ostale organe.
Najveću zamku predstavljaju situacije kada zub sam od sebe prestane da boli. Kada se to dogodi, čovjek misli da je njegov problem riješen i da više nema razloga za odlazak stomatologu. Međutim, tada se dešava da u trulim ostacima zuba ostaje da živi ogroman broj bakterija. Takva sredina je veoma pogodna za njihovo brzo razmnožavanje.
Mogu da prodru kroz vrh korijena i pređu u zubnu kost i pokosnicu, kada dolazi do njihovog zapaljenja i stvaranja gnojnog otoka, pri čemu se javlja temperatura, kao i opšti znaci infekcije.
Taj gnoj kasnije može da se širi u raznim pravcima, da probije kost i stvori dobro poznatu fistulu na vilici, a može da probije i kožu lica. Najgore je ako sadržaj gnoja iz vilične kosti i okolnih tkiva dospije u krv. To može da dovede i do opšteg trovanja, odnosno sepse, što se može završiti i tragično.
Stomatolozi objašnjava da je situacija mnogo gora kada je pokvaren zub u gornjoj vilici, jer tako bakterije preko sinusa mogu da dođu do mozga. Nema pravila koliki je period potreban da bi došlo do komplikacija. To zavisi od otpornosti organizma. Nekada je za to potrebno godinu ili dvije, a nekada je taj period kraći.
Osobe koje imaju oslabljen imunitet, kao i hronični bolesnici podložniji su širenju infekcije. Zato se njima savjetuje da idu češće na kontrole kod stomatologa, ali i kod drugih specijalista. Bolesni zubi naročito pogoduju razvoju bolesti srca i krvnih sudova, odnosno infarkta, bubrega, mišića, disajnih organa, oboljenja kostiju, zglobova, očiju, kože.
Opasna oralna žarišta, takođe, su i neizvađeni korjenovi zuba, parodontalni džepovi. I parodontopatija je, poslije karijesa, najrasprostranjenije hronično oboljenje desni i potpornog aparata zuba, čiji krajnji stadijum dovodi do gubitka zuba.
Ipak, malo se zna da ljudi koji ne liječe parodontopatiju imaju veći rizik da obole od bolesti srca, osteoporoze, reumatoidnog artritisa.
To se dešava zato što se u parodontalnim džepovima nalaze velike količine bakterija koje nekada polako, nekada agresivno razaraju kost i potporni aparat zuba. One putem krvi odlaze u druge organe i oštećuju ih, a taj vid širenja infekcije naziva se fokalna infekcija.
Njihovom širenju znatno potpomaže činjenica da je maksilofacijalna regija najprokrvljenija u organizmu. Da bi se spriječilo štetno dejstvo oralnih žarišta, ona moraju da se odstrane.
To, zavisno od vrste i stepena oštećenja, znači odsjecanje vrha korijena zuba, liječenje kanala zuba ili vađenje cijelog zuba, kao i operacije desni, ukoliko drugi načini liječenja više ne mogu da se primjene.
